Ukupno: 330 rezultata pronađeno.
Stranica 7 od 17
Široki izjednačio protiv Tuzla Citya pogotkom našeg Mašića
19.03.2023.
U 23. kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine, ekipa Širokog Brijega je na Pecari dočekala FK Tuzla City. U veoma zanimljivoj i borbenoj nogometnoj predstavi konačan rezultat je bio 1:1. Domaćini bolje otvaraju susret. Vukoja šutira sa nekih dvadesetak metara, lopta odlazi u korner, igrao se peti minut. U 17. minuti dobra prilika za Široki. Bila je to lijepa akcija, Valinčić je ubacio loptu, a Vukoja bio u novoj prilici. Efektno je zahvatio loptu koja odlazi pored gola Tuzlaka. Nakon toga mirnije razdoblje igre do 31. minute kada je stigao hladan tuš na Pecari. Prvi put da su gosti ozbiljno prišli golu i odmah su postigli pogodak za vodstvo od 0:1 pogodio Ivaniadze. Pogodak kao da je poremetio domaćine, trebalo im je malo vremena da se saberu, a prijete u završnici prvog poluvremena. Igrala se 43. minuta, domaći su izveli jednu lijepu akciju, lopta je došla do Valinčića koji je oprobao udarac, obrana gostiju to blokira i na kraju samo još jedan korner za domaćine. Bila je ovo dobra šansa za poravnanje. Do kraja prvog poluvremena nije bilo poravnanja i na odmor se otišlo rezultatom 0:1. U nastavku prvu priliku bilježimo u 52. minuti i to za domaće. Valinčić je dobro ubacio pred gol Fejzića, ali obrana gostiju u posljednji čas intervenira ispred Pejića koji je zamijenio Kadua na poluvremenu. Prekid za domaće u 64. minuti. Kuprešak je ubacio loptu u srce šesnaesterca gostiju, tamo je najbolji u skoku bio Oliveira, šuitrao je glavom, međutim lopta odlazi preko gola Tuzlaka, ostaje na semaforu 0:1. U 68. minuti korner za domaće, Kuprešak je asistirao, a Mašić pogodio za 1:1. Tri minute nakon gola ogromna šansa za preokret. Vukoja se sjajno snašao u petercu, primio loptu, šutirao iz okreta, lopta odlazi pored gola. Svi su na stadionu ovu loptu vidjeli u mreži ostalo je 1:1. Do kraja susreta Široki je imao više od igre, napadali su, tražili su pobjedonosni pogodak, ali promjene rezultata nije bilo. Gosti su imali u završnici dvije dobre prilike nakon kontre, ostalo je konačnih 1:1. Premijer liga BiH, 23. kolo: ŠIROKI BRIJEG - TUZLA CITY 0:1 (Mašić 68'/Ivaniadze 31'). Sastav ŠIROKI BRIJEG: Josipović, Valinčić, Mašić, Radić, Vukoja, Kpan, Lovrić, De Sousa, Čavar, Kuprešak, De Oliveira. Sastav: TUZLA CITY: Fejzić, Šukilović, Gavrić, Kuzmanović, Ćorić, Pantelić Đ., Subašić, Čeliković, Mehidić, Panteić D., Ivaniadze.
INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO, porijeklom iz Sarajlija: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje
05. svibnja 2021. godine
INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje
Makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, rođena Škaro, živi u Zagrebu. Otac joj je iz Sarajlija, partnerica je i uspješna voditeljica trgovanja u InterCapitalu, govori o mogućoj preobrazbi domaćeg gospodarstva kroz NPOO, rastu BDP-a, hrvatskim obveznicama.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji bi u hrvatsko gospodarstvo trebao usmjeriti više od 6 milijardi eura bespovratnog europskog novca upućen je na vrednovanje u Europsku komisiju. Dokument je izazvao veliku buru u javnosti, kako političkoj, tako i poduzetničkoj. Može li NPOO temeljito preobraziti domaće gospodarstvo – što je početna pozicija s koje je pokrenuta njegova izrada – te treba li oporavak od koronakrize pretpostaviti drugom velikom cilju Vlade – ulasku u eurozonu – za Poslovni dnevnik govori makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, partnerica i voditeljica trgovanja u InterCapitalu.
Vlada je krajem prošlog tjedna uputila Europskoj komisiji prijedlog hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prema dosadašnjim javno dostupnim informacijama, kako ocjenjujete njegovu ambicioznost te može li NPOO temeljito reformirati i preobraziti domaće gospodarstvo?
Polemika koju pratimo zadnjih tjedana oko toga koliki se dio NPOO-a odnosi na privatni, a koliki na javni sektor, možda je maknula fokus sa samog sadržaja plana. Spomenula bih samo neke od ciljeva iz objavljenog sažetka, kao što je dosezanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji iznad 35 posto do 2030., razvoj infrastrukture za recikliranje otpada, digitalizacija u javnom sektoru, reforma obrazovanja kroz uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom obrazovanju, povećanje udjela odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje, poticajni programi za istraživanje i inovacije… Planu s ovakvim ciljevima ne može se poreći njegova ambicioznost, pogotovo ako uzmemo u obzir da je najveći naglasak na zelenoj tranziciji, smjeru u kojem nas vuče Europa i koji za naše gospodarstvo predstavlja iskorak za koji bismo se sami teško odlučili tako skoro. Na kraju krajeva, sami bespovratni iznos od 6,3 milijardi eura, oko 13 posto našeg petogodišnjeg prosjeka BDP-a, čini ga ambicioznim. Prema nekim Vladinim procjenama, plan bi trebao generirati oko 100.000 novih radnih mjesta, dok je trenutačno na HZZO-u prijavljeno oko 150.000 nezaposlenih osoba, iako u realnosti ima i prikrivene nezaposlenosti zbog Vladinih mjera. Po svemu sudeći, NPOO bi, dakle, trebao imati snagu preobraziti domaće gospodarstvo. Planiranje je tek prvi korak, a drugi vjerojatno i bitniji je sama realizacija i implementacija jer isplate su u etapama i bit će uvjetovane provedbom dogovorenih reformi i investicija.
Kako komentirate zamjerke da se ulaganja predviđena NPOO-om prvenstveno odnose na javne infrastrukturne projekte koji neće donijeti previše koristi privatnom sektoru?
Uz otklanjanje posljedica pandemije, osnovni cilj NPOO-a je pokrenuti gospodarski oporavak i ojačati otpornost gospodarstva, kako bismo ga u što boljem stanju predali budućim generacijama. Fokus na javnim infrastrukturnim projektima je stoga očekivan i potreban.
Ipak, smatram kako barem jednaki prostor treba dati i direktno projektima privatnog sektora uz koje se veže veći multiplikator, odnosno koji su potentniji za ekonomsku produktivnost i rast, a ne računati na efekt prelijevanja s javnih na privatne investicije do čega može, ali i ne mora doći.
Kako ocjenjujete prijedloge privatnog sektora o korištenju europskog novca?
Prijedlog HUP-a, osim što je detaljan i konkretan, nudi nekoliko zanimljivih prijedloga i inicijativa. Posebno bih pozdravila stavljanje fokusa na povećanje inovativnosti kroz istraživanje i razvoj za privatni sektor za koji predviđaju 6,6 milijardi kuna, a što nam po mom mišljenju može donijeti najveći i najbrži iskorak prema naprijed. Riječ je o gotovo tri puta većem iznosu nego što je Vlada predvidjela u svom planu za javni i privatni sektor zajedno.
Izgledno je da nas i ove godine ne očekuje značajno bolja turistička sezona. S obzirom na važnost turizma u BDP-u, kakav rast gospodarstva očekujete u 2021. godini?
Prošle godine u ovo vrijeme bilo je možda još manje razloga za ikakva očekivanja od turističke sezone pa smo ipak uspjeli ostvariti oko 50 posto turističkih prihoda u odnosu na 2019. Ne treba podcijeniti koliko se sektor usluga brzo može oporaviti kada se restrikcije smanje, odnosno uklone te stoga ipak očekujem bolju turističku sezonu nego prošle godine.
Uz to, najveći poticaj rastu gospodarstva trebao bi ipak doći od potrošnje građana koji, osim što su se već prilagodili životu u pandemiji, imaju i značajno veću štednju na raspolaganju. Ni investicije ne bi trebale razočarati uz spomenuti europski poticaj te općenito povoljne uvjete financiranja. Rast BDP-a u 2021. trebao bi stoga lako premašiti 5 posto.
5 posto predviđenog rasta hrvatskoga BDP-a u 2021. lako bi moglo biti premašeno
Kriza izazvana pandemijom prekinula je trend smanjenja javnog i vanjskog duga. Po vašem sudu, kako će u idućih nekoliko godina izgledati trendovi u javnim financijama?
Još ova godina će vjerojatno biti godina povišenih deficita svugdje u svijetu kako bi se gospodarstvima pružila potrebna pomoć. Trenutačno je investitorska javnost (pa i rating agencije) manje preokupirana samom razinom javnog duga, a više udjelom troškova kamata u proračunskim rashodima koji nisu značajni. Dapače, na povijesno su najnižim razinama unatoč rekordno visokom javnom dugu i omogućuju prolongiranje ovakvog stanja. Već idućih godina, međutim, očekujem povratak trendu smanjivanja javnog duga, kao svojevrsnu pripremu za buduća krizna vremena.
Kakvo je trenutačno povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama?
Povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama trenutačno je i dalje na visokoj razini i to unatoč tome što se ova godina zasad pokazala kao vrlo izazovna za obveznice kao investicijsku kategoriju, prvenstveno zbog očekivanja veće inflacije i povećanih potreba zemalja za financiranjem. Prinos na hrvatsku inozemnu desetogodišnju eursku obveznicu tako se i dalje kreće na relativno niskim razinama od oko 1 posto, dok je prosječan prinos u razdoblju 2017.-2019. iznosio oko 2,10 posto. Pritom treba uzeti u obzir otežavajuću okolnost za naše inozemne obveznice, a to je da nemaju izravnog kupca u središnjim bankama, luksuz koji ima većina razvijenih zemalja svijeta, pa tako primjerice i članice eurozone gdje Europska središnja banka (ECB) kroz niz programa ima značajne iznose na raspolaganju za otkup obveznica. PEPP (Pandemic Emergency Purchase Programme), da spomenem samo trenutačno europski najizdašniji program, težak je primjerice 1,85 bilijuna eura i namijenjen je kupnji obveznica eurozone do ožujka 2022., a iz njega je potrošeno trenutačno tek nešto više od pola predviđenog iznosa.
S obzirom na okružje vrlo niskih kamatnih stopa koje će izgledno potrajati još nekoliko godina, smatrate li da je to prilika za napuštanje politike proračunske štednje te financiranje investicija povoljnim kreditima?
Zahvaljujući izdašnim fiskalnim poticajima te brzoj kampanji cijepljenja, SAD bi već ovih mjeseci trebao nadoknaditi BDP izgubljen zbog izbijanja Covid epidemije. Iako je Next Generation EU velik iskorak, Europu i Hrvatsku povratak na predpandemijske razine BDP-a čeka tek tijekom iduće godine. Da, središnje banke najavile su potporu svojim gospodarstvima kroz niske kamatne stope u idućem razdoblju i rekla bih da je to trenutačno stvarno prilika za napuštanje politike proračunske štednje. Fiskalni multiplikatori u uvjetima ekspanzivne monetarne politike i uz ekonomije koje rade ispod svojih kapaciteta mogu biti prilično visoki.
Bliže sam stavovima ekonomske struje koja se zalaže da je u ovakvim izvanrednim uvjetima u kojima smo se našli bolje nastojati napraviti i više nego što je gospodarstvu potrebno za potpuni oporavak i tako radije riskirati inflaciju nego da se oporavak razvuče na duže vremensko razdoblje.
Po mom mišljenju to pogotovo vrijedi za Europu, a time i za Hrvatsku, tim više jer je Europska komisija za 2021. godinu suspendirala pravila fiskalne discipline pa se države-članice zbog nepridržavanja fiskalnih pravila ne kažnjavaju ulaskom u Proceduru prekomjernog manjka. Vrlo je izvjesno da će se to produžiti i na 2022. godinu.
Hrvatski fiskalni deficit je ove godine inicijalno relativno oprezno planiran ispod 3 posto (vidjet ćemo što će donijeti rebalans) kako bi se zadovoljili kriteriji ERM čekaonice. Ulazak u eurozonu nam donosi značajne benefite, poput uklanjanja tečajnog rizika i povoljnijeg financiranja, no čini mi se kako se zdravlje ekonomije ne bi trebalo tome podrediti.
Premijer Andrej Plenković najavio je očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu u drugoj polovici 2024. čime je početni rok pomaknut za godinu i pol. Je li i 2024. godina realan rok?
Sve ovisi kakav će stav zauzeti Europska komisija o prekoračivanju granice od 3 posto fiskalnog deficita, kriterij koji smo prekršili prošle, a vjerojatno ćemo i ove godine. S obzirom na pandemijske uvjete, vjerujem ipak da to ne bi trebalo biti presudno i da je ulazak u eurozonu u drugoj polovici 2024. godine realan rok.
Izvor: Poslovni.hr
HKUD Sarajlije nastupa na tri manifestacije u samo osam dana
01. srpnja 2021. godine
HKUD Sarajlije nastupa na tri manifestacije u samo osam dana
Posljednje pripreme za nadolazeće ljetne događaje u punom su jeku, jer je tek nekoliko dana do nastupa Hrvatskog kulturno umjetničkog društva Sarajlije Tomislavgrad na "Danima sv. Nikole Tavelića" u Tomislavgradu.
Naime, naše društvo nastupa na početku svečane akademije povodom "Dana brigade Kralja Tomislava", u subotu 03. srpnja, u kino dvorani KIC-a, a izvest će performans "Pletenje hrvatskog povijesnog grba" uz prigodnu pjesmu koja pjeva o povijesti hrvatskog naroda.
U četvrtak, 08. srpnja, s početkom u 19 sati, ispred duvanjske spomen-bazilike održat će se "Večer folklora i tradicijskih običaja", kao i proglašenje rezultata 8. Revije tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH - "Najljepša od najljepših". Naše društvo je domaćin manifestacije, a uz njih nastupaju i gosti: HKUD sv. Ante Cim, Mostar,KUD Mokro, Široki Brijeg, HKUD Antas Mucić, Ljubuški, KUD Stari hrast 2000, Novi Travnik.
U nedjelju, 11. srpnja u 19 sati, naša muška i ženska vokala skupina izvest će gangu i bećarac kao uvod u nastup Ansabla LADO, koji će izvesti vokalno instrumentalni koncert "Sako leto ima nekaj novoga" na Trgu gange i hajdučke družine.
"Duvanjski MMA udarač” Jure Jurič ponovno ruši rekorde: Najbrži nokaut na MMA turniru u Beogradu
13. veljače 2023.
“Duvanjski MMA udarač” Jure Jurič ponovno ruši rekorde: Najbrži nokaut na MMA turniru u Beogradu
Duvnjak Jure Jurič sinoć je u beogradskoj Štark areni za 8 sekundi teškim nokautom svladao pakistanskog borca Hanzla Raheemia.
Prisjetimo se, Jure je krajem prošle godine u Beču za dvadesetak sekundi svladao švicarskog borca, također teškim nokautom!
Pozdrav za moj Tomislavgrad i moj Kuk, napisao je Jure.
Čestitamo Juri na još jednoj velikoj pobjedi i želimo mu dobro zdravlje ipuno sportskoga uspjeha!
Objavio: Tomislavcity
Foto i video: Jure Jurič
Služena sveta misa za blagoslov polja
2. svibnja 2021. godine
Služena sveta misa za blagoslov polja
Na groblju Sarajlije i Kuk Juriči služena je sveta misa blagoslova polja. Svetu misu vodio je fra Slaven Brekalo, duvanjski župnik. Brojni vjernici pomolili su se za svoje najmilije te upalili svijeće i položili cvijeće uz pridržavanje epidemioloških mjera.
Blagoslov polja seže u daleku kršćansku prošlost. U vrijeme pape Grgura Velikog (590-604) počinju se obavljati procesije na blagdan sv. Marka, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Kako su se u tim procesijama molile litanije svih svetih, taj oblik pobožnosti se jednostavno nazivao Litanije (Litaniae). Ova pobožnost je nadomjestak za rimsku pogansku procesiju koja se obavljala istoga dana. Ta se procesija kod poganskih Rimljana zvala Robigalija (Robigalia). Njezin smisao je bio odvraćanje štete od pšeničnih polja.
Drugi oblik zaziva blagoslova i zaklinjanja štetnih sila jesu procesije koje su se obavljale tri dana prije blagdana Kristova uzašašća. I ove su procesije nadomjestak rimske poganske prakse ophoda poljima koji se zvao Amabarvalia. Zazivi Božjeg blagoslova na polja i usjeve osobito su njegovani u srednjem vijeku. Liturgijska reforma poslije Drugog vatikanskog sabora je dokinula blagoslov polja na blagdan sv. Marka, a blagoslovne procesije pred blagdan Kristova uzašašća, prosne dane, ostavila je u nadleštvo mjesnih biskupa ili biskupskih konferencija.
Dobrotvorni prilog Joze Sladoje za kapelicu mjesnog groblja u Sarajlijama
26. kolovoza 2021. godine
Dobrotvorni prilog Joze Sladoje za kapelicu mjesnog groblja u Sarajlijama
Dobrotvorni prilog za kapelicu mjesnog groblja “Navijala” u Sarajlijama: procesijski križ sa stalkom, dva svijećnjaka, grobaljska kolica s ukrasnim platnom, 22 stolice, posuda za svetu vodu sa škropilicom i stalkom, te kolica s alatom za čišćenje – to je moj osobni i dragovoljni doprinos. Spomenuto sam nabavljao ili osobno uradio, kaže Jozo Sladoja iz Sarajlija, dodajući da sebi uvijek postavlja upit: što dobroga mogu napraviti za svoje selo.
Ovako se proslavljala pobjeda nad Japanom u domu Pašalićevih
Fotografije proslave pobjede nad Japanom u domu Pašalićevih u Kaštel Gomilici objavila je naša Danica Pašalić Ex Ivančić, uz poruku: "Ti si momak za pobjede!"
Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad
15. travnja 2021. godine
Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad
Uprava za ceste Hercegbosanske županije i Livnoputovi d.o.o. Livno potpisali su 12. travnja 2021. Ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad, vrijedan 245.024,09 KM.
Na području općine Tomislavgrad ovim ugovorom će biti obuhvaćene sljedeće dionice (navedeni iznosi su bez uključenog poreznog dijela): Lokalna ceste Bukovica – Roško – Polje, dionica Vranbaba (49.858,00 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši I. (38.543,80 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši II. (24.533,30 KM), Lokalna cesta Blažuj – Buhovo, dionica Zabrda (35.084,00 KM), Lokalna cesta Seonica – Crvenice (52.750,00 KM), Lokalna cesta, naselje Sarajlije (8.653,20 KM).
Zadnji rok završetka ugovorenih radova je 15. srpnja tekuće godine, priopćeno je iz Općine Tomislavgrad.
Danas se navršava godinu dana od prerane smrti Joze Smiljanića - Joje
6. rujna 2021. godine
Danas se navršava godinu dana od prerane smrti Joze Smiljanića - Joje.
Počivao u miru Božijem!
Ivica Šarac, na stranici mandino-selo.com napisao je u sjećanje na Jozu Smiljanića – Joju:
Svi koji smo ga poznavali, bilo površno ili odlično, kazat ćemo kako je Jozo Smiljanić –Jojo, čija je prva godišnjica smrti upravo danas, rastom bio veliki čovjek, a po karakternim osobinama čovjek – div, po duvanjski – ljudina.
Čovjek se nikada ne može pripremiti za gubitak voljene osobe, ali ostaju uspomene i lijepa sjećanja, pa i na ovoga našega dobroga čovjeka, Duvnjaka, iz Sarajlija. Poznavali smo se površno, ali u razgovoru, kad god smo se sreli, priča je bila kao da smo se poznavali oduvijek. Jer, pok. Jojo je bio čovjek koji je širio pozitivu i kojega vam je uvijek bilo drago sresti, pa i dok je službeno obavljao svoj posao policijskog službenika. Zbog toga osjećam potrebu napisati ove retke.
Sarajlijani su puno prije nas u Mandinu Selu pokrenuli akciju izgradnje kapelice s mrtvačnicom. Pratio sam radove na internetu i divio se poslovima koje je, čini mi se, u najvećoj mjeri predvodio upravo pok. Jojo.
Nekako u proljeće prošle godine, na ulazu u jednu od poslovnica banaka u našem gradu čekali smo u redu za ulazak (maska, distanca i stvorio se popriličan red do ulice). Nije nas razdvojila socijalna distanca. Dapače! Razgovarali smo otvoreno o radovima, o svemu sam ga pitao, doslovno upijao njegove savjete, jer je bio iskusniji i sve je već prošao, pa i o nabavi zvona koje je na groblju u Sarajlijama već bilo u funkciji. Slušao sam ga pozorno, njegove savjete prenio svojima u selo, koji su se složili i zahvaljujući dobrim ljudima koji su financirali i savjetima pok. Joje, zvono je u funkciji od 14. kolovoza prošle godine. Vrlo često, kad čujem zvono, sjetim se upravo pok. Joje. Prijatelju, neka ti je pokoj vječni!
Kumovi pokojnog Joje i Sofija napisali su sljedeće, a prenosi tomislavnews.com:
Uzalud sam htio biti pjesnik
13. travnja 2021. godine
Uzalud sam htio biti pjesnik
Oduvijek sam bio onaj
što se netaknut slama.
Čeznutljiv.
Plah.
Prepun neupokojenih nada
i sanja.
Nit' sam znao kud sa ovim svijetom,
nit' sebe znadoh smjestiti sama.
Palo pola stoljeća na moja pleća.
Nosili me vjetrovi kud su htjeli.
Trzao me život,
ko pseto na dugu lancu.
Tješila me tuga
da nepostoji sreća.
Sad me starost čeka iz ugla,
nepoznatim ulicama da povede.
Ostavljam polako sve za sobom.
Ono što gradih s malo znanja
stade u crvotočinastu škrinju
što u ruhu zadobih od ovo malo bijede.
Jesam...
pišao sam uz vjetar,
uzalud se trudeć' da budem pjesnik.
Razdaljinu međ' nama
niti jednom stihom
ja ne skratih ni za milimetar.
ante m. vabec
Dome, slatki dome...
15. rujna 2021. godine
Dome, slatki dome...
Jedna od bitnih stvari u životu svakog čovjeka jest imati svoj topao dom. Dom je riječ s tisuću odjeka. Mnogi, kada je čuju, najprije pomisle na obitelj, djetinjstvo, na svoje najljepše uspomene. "Dom" je riječ koja priziva osobe, uspomene i osjećaje. Ako imamo sreće, to je riječ koja tješi dušu, koja znači mjesto na koje se rado vraćamo, riječ koja u nama budi osjećaj sigurnosti i topline. Nije potrebno trošiti riječi kako nam je svima potreban dom. U današnje vrijeme posjedovati svoj dom, svoju kuću, postalo je najelementarnijom civilizacijskom tekovinom. Kako bi mogao ostvariti svoju zamisao o posjedovanju vlastitog doma, Marko Jurič, osoba s višedesetljetnim iskustvom rada u Njemačkoj iz područja građevine, uhvatio se zadaće da u rodnom mjestu Sarajlije, na mjestu stare kuće, izgradi svoju kuću, svoj dom. Za ostvarenje svoga cilja angažirao je radnike iz svojega mjesta i susjedstva.
foto: Petar Krstanović
Sjećanje na poginule i nestale Hrvate na Kupreškoj visoravni
10. travnja 2021. godine
Na ovaj dan se prisjećamo 160 poginulih i nestalih Hrvata na Kupreškoj visoravni u borbi protiv srpskoga agresora 1992. godine.
Dana 3. travnja 1992. počinje poznata bitka za Kupres, u kojoj sa strane tzv. Jugoslavenske narodne armije (JNA) sudjeluje 6 000 vojnika, 3 – 4 topnička i minobacačka divizijuna, jedan oklopni bataljun i zrakoplovstvo.
Kupres brani Kupreška bojna HVO-a, Trinaesta bojna HOS-a, dragovoljci ZNG (Vukovarci) i ostali hrvatski branitelji (iz Tomislavgrada, Bugojna, Uskoplja, Livna, Posušja, Gruda...). sveukupno njih 2500 naoružani puškama s nešto ručnih raketnih bacača i minobacača.
Nakon sedam dana borbe i otpora nadmoćnijem srpskom neprijatelju Kupres pada 10. travnja 1992. godine.
Izvor: Troplet
Na današnji dan sjećamo se naših poginulih branitelja.
ILIJA (Nikola) KRSTANOVIĆ,
rođen 20. 11. 1958.
u mjestu Sarajlije – Tomislavgrad,
stradao 10. 04. 1992. na Kupresu.
Počivao u miru Božjem!
KAŽIMIR (Mate) KOVČO,
rođen 3. 08. 1961.
u mjestu Letka – Tomislavgrad,
stradao 10. 04. 1992. na Kupresu.
Počivao u miru Božjem!
VINKO (Ivan) BAĆAK,
rođen 27. 06. 1958.
u Letki – Tomislavgrad,
stradao 10. 04. 1992. na Kupresu.
Počivao u miru Božjem!
In memoriam: Miro Pašalić – Mirga (23.9.2003. – 23.9.2021.)
23. rujna 2021. godine
In memoriam: Miro Pašalić – Mirga (23.9.2003. – 23.9.2021.)
S ljubavlju te se sjećamo, po dobroti pamtimo i u srcima zauvijek čuvamo.
Tvoji prijatelji i kumovi.
Mario Pašalić upisao hat-trick protiv Venezije
03. studenog 2021. godine
Mario Pašalić upisao hat-trick protiv Venezije
Mario Pašalić za Atalantu je u 15. kolu Serie A protiv Venezije zabio hat-trick. Atalanta je pobijedila Veneciju 4:0.
Prvi gol Pašalić je zabio u sedmoj, pa na 2:0 povisio u 12. minuti. Koopmeiners zabio je u 57. za 3:0, dok je Pašalić ponovno bio precizan u 67. za konačnih 4:0. Tim golovima je Pašalić postao jedan od pet veznih igrača u pet europskih liga u ovoj sezoni koji su izravno uključeni u najmanje deset golova. Pašalić sada ima sedam golova i pet asistencija. Uz njega je i Antonio Candreva koji ima šest golova i četiri asistencije. GOLOVI: Pašalić 12, Wirtz 11, Candreva 10, Payet 10 i Faivre 10. Pašalić je postao prvi hrvatski nogometaš koji je u povijesti Serie A dva puta upisao 'hat-trick'. Prije njega samo su četiri igrača zabila po tri gola u jednoj od najjačih liga na svijetu – Frane Matošić, Alen Bokšić, Nikola Kalinić i Ivan Perišić.
U drugom meču koji je također odigran u utorak, Fiorentina je na svom terenu nakon preokreta pobijedila Sampdoriju rezultatom 3:1. Gosti su bolje otvorili meč i preko Gabbiadinija došli u vodstvo u 15. minuti, no do poluvremena Fiorentina je došla do preokreta i s tri pogotka riješila ovaj meč. Prvo je Callejon u 23. minuti pogodio za 1:1, Vlahović 12. golom u sezoni pogađa za 2:1, a Sottil u 45. pogađa za konačnih 3:1. Vlahović je tako postao tek jedan od četiri strana igrača koji su postigli barem 29 pogodaka u jednoj kalendarskoj godini u Seriji A u posljednjih 69 godina, a prije njega to su uspjeli samo Ronaldo, Higuain i Crespo.
Hat-trickovi Hrvata u Serie A Prvi Hrvat s hat-trickom u talijanskom prvenstvu bio je Frane Matošić, koji je 1943. u pobjedi Bologne nad Lazijom 4-0 postigao tri gola. Pola stoljeća poslije Alen Bokšić je tri gola zabio 1995. u pobjedi Lazija protiv Foggie (7-1). S tri gola u jednoj utakmici talijanskog prvenstva može se pohvaliti i Nikola Kalinić, kojem je to uspjelo 2015. u pobjedi Fiorentine 4-1 kod Intera. Potom je tri gola postigao i Ivan Perišić i to 2017. u domaćoj pobjedi Intera protiv Chieva (5-0). Pašaliću je to prvi put uspjelo u srpnju prošle godine u 6-2 pobjedi protiv Brescije i sada protiv Venezije (4-0) drugi put.
Odbjegla čeznuća
06. travnja 2021. godine
Odbjegla čeznuća
Znam.
Još uvijek postojiš,
tamo negdje
naslućujem tvoje lice.
Pamtim pospani pogled,
usne razvučene u let,
očne kapke krupne i
treptaje ko zamahe krila umorne ptice.
Znam.
Skrivao te strah.
U jatima odnosile selice.
Ostajalo je sivo nebo
koje oblaci pomiču,
Ti što se gubiš nedostižna,
Ja u čeznuću
i prazne ruke prosjaka
što iz mene niču.
Znam.
Još uvijek postojiš tamo negdje.
Tebe je smislilo moje drugo ja,
da bi živio negdje
kad poželim rastati se od ovog svijeta.
Rastati se,
a ne umrijeti.
Ante Miškić-Vabec
Vrijedne ruke naše domaćice Mile
24. rujna 2021. godine
Vrijedne ruke naše domaćice Mile
Dobro došli u mjesto koje će očarati sva vaša osjetila i natjerati vas da poželite što prije obići sve krajeve Duvanjskog polja. Predstavit ćemo kroz kuhinju naše domaćice neka tradicionalna jela u Sarajlijama i duvanjskom kraju. Pokušat ćemo tekstom i slikom dočarati ukuse sarajlinske kuhinje i prikazati gastronomske osobitosti i specifičnosti, koje na najbolji način predstavljaju kulinarsku tradiciju ovoga kraja. Naš tekst će vas voditi kroz kulinarsko uživanje Duvanjskog polja. Generacije i generacije sa ovih prostora zapamtile su puru, kajmak i sir u drvenom čanku (čanjku) za pastire i kosce koji bi se vratili sa planine Ljubuše nakon završenog posla kući, tronožac sa koga je baka ložila vatru u šporetu, vez na bijeloj djevojačkoj košulji i čermi, pekmez od šljiva, drvene žlice i sapune koje su naše domaćice pravile u svojoj kući. U kuhinji naše domaćice nalazi se pravi raj za nepce, ukusni domaći pripravci u koje ćete se zaljubiti na prvi zalogaj. Njene poslastice ne samo da mame raskošnim izgledom, već i ukus ostavlja trag koji ćete dugo pamtiti i ubrzo poželjeti isprobati nove delicije. Vrijedne ruke Mile Akrap iz Sarajlija godinama prave različita domaća jela, ukusne torte i kolače za sve prilike. Pravljenje jela na početku je bilo za potrebe domaćinstva i kao hobi, a kasnije se to pretvorilo u pravu umjetnost. Mila voli kuhati od malena, nije bitno jeli slano ili slatko. Božićni kolači, štrudle, krafne (krofne), domaći burek, pita zeljanica (zeljača), sok od zove, pekmez od šljiva, samo su neka od raznovrsnih jela i slastica koja priprema naša domaćica. Uz sve obaveze koje ima kao domaćica Mila pronalazi vremena i za slobodne aktivnosti. Tako su ona i njen suprug Frano članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Sarajlije" Tomislavgrad za koji uvijek rado nastupaju na različitim manifestacijama.
Božićni kolači
Štrudle
Krafne (krofne)
Domaći spravljen kolač
Priprema bureka
Domaći sladoled
Priprema soka od zove
Vrt
Pita zeljanica (zeljača)
Pravljenje pekmeza od šljiva
Orah i grah
Mila i Frano u narodnoj nošnji
Mario Pašalić ne prestaje zabijati: Pospremio dva pogotka za preokret Atalante
20. studenog 2021. godine
Mario Pašalić ne prestaje zabijati: Pospremio dva pogotka za preokret Atalante
Mario Pašalić zabio je dva pogotka za Atalantu u prvih 45 minuta susreta Serie A protiv Spezije.
Dvobojem Atalante i Spezije otvoreno je 13. kolo talijanske Serie A koji je završio uvjerljivom pobjedom momčadi iz Bergama sa 5:2. Hrvatski reprezentativni veznjak Mario Pašalić upisao je dva pogotka i jednu asistenciju i tako nastavio sjajnu formu u dresu Atalante. Iako su gosti poveli već u 10. minuti susreta, domaćima nogometašima je trebalo samo osam minuta da se vrate u utakmicu i to preko Pašalića koji je još jednom zabio pogodak ulaskom iz drugog plana. Napravio je Zappacosta većinu posla na desnoj strani terena pa ubacio u sredinu protivničkog šesnaesterca gdje se najbolje snašao Pašalić koji to posprema u gostujuću mrežu. Dvadeset minuta kasnije došlo je nove promjene rezultata, Atalanta je s bijele točke zabila za preokret rezultata. Precizan je bio Zapata. U 41. minuti susreta Pašalić zabija svoj drugi pogodak na utakmici. Asistirao mu je Zapata, a on je bez ikakvih poteškoća pospremio loptu u donji desni kut za 3:1. Osim što je zabio dva pogotka, Pašalić je asistirao za četvrti pogodak Atalante u 81. minuti susreta, zabio je Luis Muirel, a nakon toga je izašao iz igre.
Jesenja čežnja
21. rujna 2021. godine
JESENJA ČEŽNJA
Da mi časak u vječnost potraje
dok se u tvom krilu stišćem,
a poljupce ko srca otkucaje
nebrojene strastveno išćem.
Što 'mjesto s mrakom s tobom nisam?
Što ne mogu da ti diram ruku?
Da ne pitaš sada di sam.
Da na istom tiskamo se jastuku.
Što mi Te ljubav ne uruči
'mjesto nemir mrakom nesen,
ko vjetar lišće svakoj kući
kad pošalje nanovo u jesen.
Šta ću zaljubljen sam u noći?
Slažem misli u snopove i vežnje.
Šta ću? Hoću li ikad znati i moći,
živjeti s Tobom bez ove čežnje?
Ante Miškić Vabec