Ukupno: 330 rezultata pronađeno.
Stranica 14 od 17
Obilježen Mjesec borbe protiv karcinoma dojke – U Tomislavgradu imamo 44 oboljele pacijentice!
21. listopada 2020. godine
Obilježen Mjesec borbe protiv karcinoma dojke – U Tomislavgradu imamo 44 oboljele pacijentice!
Medicinske sestre Dom zdravlja Tomislavgrad i ujedno uposlenice Srednje strukovne škole danas su u suradnji su učenicima 3. 4. razreda (smjer medicinske sestre) organizirali edukativnu akciju kojom su se pridružili obilježavaju Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke. Kao što smo već javljali, pred Hotelom Tomislav dijelili su edukativni materijal prolaznicima te ružičaste vrpce, ali i porazgovarali sa svojim sumještanima o važnosti očuvanja zdravlja.
Kako doznajemo od glavne sestre u Domu zdravlja, gospođe Nade Tavra, u našoj općini trenutno imamo 44 pacijentice oboljele od karcinoma dojke. Podatak je to iz registra oboljelih koji se vodi u trima ambulantama obiteljske medicine.
Kako bi preventivno djelovali na suzbijanju ove opake bolesti, službe naše zdravstvene ustanove (obiteljska medicina, ginekologija, patronažna i rtg služba) trude se što bolje educirati djevojke i žene o važnosti redovitih samopregleda već u dobi od 20 godina. Upravo to omogućava rano otkrivanje bolesti, a time i pravovremeno liječenje. Uz spomenuto, u tomislavgradskome domu zdravlja vrše se i ultrazvučni pregledi dojke te mamografija na koju se ne čeka.
Foto: Srednja strukovna škola Tomislavgrad
ZAVRŠENO JE NATJECANJE PO GRUPAMA OPĆINSKE NOGOMETNE LIGE 2015 - SENIORI
U prvoj utakmici u skupini odigranoj 26.07. ekipa Sarajlija pobijedila je ekipu Blažuja s 3:0. Strijelci za Sarajlije bili su: Antonio Sladoja s dva gola, te Ilija Mašić.
U drugoj utakmici u ovoj skupini Sarajlije su pobijedile Mokronoge 1 rezultatom 2:0. Oba gola postigao je Ivan Budimir.
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 04. studenog 2023. godine
04.11.2023.godine
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 04. studenog 2023. godine
Održan drugi susret predstavnika općine Tomislavgrad i nekadašnjih članova HVO-a
21. listopada 2020. godine
Održan drugi susret predstavnika općine Tomislavgrad i nekadašnjih članova HVO-a
Nakon prvoga sastanka održanoga u listopadu 2018. godine u (istoj) dvorani za sastanke općine Tomislavgrad održan je danas drugi susret predstavnika sadašnje općine Tomislavgrad i nekadašnjih članova HVO Tomislavgrad (četvorica su se ispričala zbog spriječenosti). Kao i prvi susret, i ovaj su inicirali općinski načelnik Ivan Vukadin, nekadašnji predsjednik HVO Tomislavgrad Mijo Tokić i ravnatelj HKM Naša ognjišta fra Gabrijel Mioč.
Okupljenima se najprije obratio aktualni načelnik Ivan Vukadin, svima zahvalio na dolasku, ali prije svega zahvalio na svemu što su učinili u vrijeme obnašanja odgovornih dužnosti kao članovi HVO-a Tomislavgrad u Domovinskome ratu ali i nakon rata pokrećući projekte koje su nastavile i općinske strukture nakon njih.
– Uz najzaslužnije – hrvatske branitelje – koji su u rovovima i s puškom u ruci tih ratnih devedesetih godina, branili i obranili ovaj prostor i narod, i vi ste odigrali jako važnu ulogu i na tome vam svima veliko hvala, zaključio je načelnik Vukadin.
U ime okupljenih kratko se obratio i Mijo Tokić, prvi demokratski izabrani načelnik općine Tomislavgrad, u ratu predsjednik HVO Tomislavgrad. Izrazio je zadovoljstvo zbog ponovno susreta s bivšim bliskim suradnicima, naglasivši kako su učinili sve da se u teškim ratnim godinama sačuva prostor i narod te kako mu je drago što sve to prepoznaje aktualna općinska vlast.
Nakon sastanka okupljeni su se uputili do groblja Karaula gdje su se pomolili i upalili svijeće na grobovima pok. Frane Radoša i pok. Filipa Andrića, također nekadašnjih članova HVO Tomislavgrad. Prije samoga susreta upaljene su i svijeće na grobovima dr. Ivana Bagarića i dr. Ivana Šarca.
Općina Tomislavgrad
Uspon na sv. Juru - vrh Biokova
17. travnja 2016. godine
Biokovo – vrh Sv. Jure 1762 m
Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981.
Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina. Na Biokovu je poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha, nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski franjevac, ali znanstvenik i biolog. U vrtu je sačuvana izvorna biokovska vegetacija, tako da je posjetiteljima omogućeno upoznavanje jedinstvenog samoniklog biljnog svijeta. Podnožje Biokova je blago nagnuta zaravan a proteže se od mora okvirno 300 – 350 m. To je zona bujne vegetacije mediteranskih kultura vinove loze, maslina i smokava. Na taj pojas nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se uzdižu u visinu oko 1000 m i dijele Zagoru od Primorja. Vegetaciju, u tom pojasu čine hrast medunac i crni grab s primjesama crnog bora. Povrh tih stijena pruža se slijedeći pojas koji ima oblik široke visoravni oko 3-4 km, a karakterizira ga bogato razvijen krški reljef. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i Sutvid (Sv. Vid) 1332 m.
ISHODIŠTE POHODA:
Makar (n/v 229 m), pl. dom Vošac (n/v 1422 m), vrh Sv. Jure (n/v 1762 m). Dužina staze 13,5 km.
Ekipa u sastavu: Karlo, Marijan i ja, krenuli smo osobnim automobilom u 07 h iz Tomislavgrada prema Makarskoj, gdje dolazimo 8 h i 15 minuta. Vožnju nastavljamo do Makra, od kuda je naše ishodište pohoda. Zaseok Makar je smješten točno iznad Makarske i prema njemu je grad dobio ime. Na proširenju ispod mjesnog groblja i kapelice Sv. Ivan ostavljamo automobil. Uspon započinjemo u 8 h i 40 minuta, nakratko, asfaltnom cestom kroz naselje do zadnjih kuća. Dalje, uspon vodi po dobro uređenoj (građenoj) stazi. Na samom početku staza je široka i popločena kamenjem, vodi po serpentinama, na početku serpentine su duže. Sve što se više dižemo staza je uža, a serpentine kraće.
Na početku staze.
Uskoro nam se otvara prvi lijepi pogled na grad Makarsku.
Sve što se više uspinjemo svakim metrom, pogled na Makarsku i more sve je bolji - vidici se šire, a krajobrazi sve ljepši. Staza neprekidno vijuga krateći serpentine, na tom dijelu prolazimo preko počivala (Donja i Gornja počivala) i dolazimo do mjesta Vrba, gdje se nalazi cisterna ili duvanjskim riječnikom kazano čatrnja. Sa desne strane staze nalazi se izvor vode zatvoren malim metalnim vratima. Otvaramo metalna vrata čatrnje da se uvjerimo jeli u funkciji i ima li vode. I doista, vode je bilo, ali nije za piće.
Vrba - izvor s vodom.
Staza dalje vodi laganijim usponom po pretežno borovoj šumi do tzv. Kruške gdje treba zastati i uživati u pogledu. Tu je i križanje planinarskih putova. Desno – Tučepi 2,45 h i Kotišina 1,45 h, ravno – Vošac 1,15 h i Sv. Jure 3,45 h, Bast 3,45 m i V. Brdo 1,30 h. Nešto malo dalje (5 min) od ovog križanja, dolazimo do slijedećeg križanja. Tu se lijevo odvaja put za Bast 3,45 h i Veliko Brdo 1,30 h. Ravno za Vošac i Sv. Juru.
Malo smo zastali kako bismo uživali u prekrasnom pogledu na Makarsku.
Nastavljamo ravno po serpentinama do prijevoja Malog Vošca i dalje do vidikovca Štrbina (n/v 1338 m) iznad kojeg se uzdiže vrh Vošac (n/v 1422 m).
Na stazi prema vidikovcu Štrbina.
Na vidikovcu Štrbina nalazi se raskrižje putova: Desno preko vrha Perčin za Kotišinu, lijevo za Vošac i Lokvu i Sv. Juru. Kratka pauza uz osvježenje i doručak, te uživanje u prekrasnom krajobrazu.
Odmor na vidikovcu Štrbina (n/v 1338 m).
Odmoreni i osvježeni nastavljamo do pl. doma na Vošcu (n/v 1422 m). Tu smo zatekli članove Gorske službe spašavanja iz Makarske koji su poveli gore i djecu. Ljubazni domaćini pokazali su nam na koji način ćemo stazom doći do vrha sv. Jure.
Vrh Vošac (n/v 1422 m), na kojem je smješten istoimeni planinarski dom, s kojeg se pružaju prekrasni i nezaboravni vidici na Makarsku, Tučepe, Bašku Vodu, Brela, Omiš i dalje prema Splitu. Lijepo se vide: Omiška Dinara i Mosor, Brački kanal i otoci - Brač, Hvar, Korčula, Lastovo i Pelješac.
Pogled prema Omiškoj Dinari i Mosoru.
Zajednička fotografija ispred doma.
U pozadini lijepo se vidi vrh Sv. Jure, a koji je naše krajnje odredište. Naš cilj planinarenja, nije zabiti glavu među koljena i gledati u ispred sebe gdje ćemo stati, žuriti, da se stigne što prije do cilja, a pri tome ništa ne vidjeti. Naš cilj je stići do zadanog cilja i uživati u svakom trenutku prekrasnu ljepotu Biokova, koja nije svakome dostupna. Na vrhu Vošca se zadržavamo neko vrijeme, a nakon toga nastavljamo put prema vrhu Svetom Juri dijelom nemarkiranom stazom, koja vodi od Vošca preko Šabića staje.
U pozadini Vošac i Šubića staje.
Staza je bila dobro ugažena, vidljiva i laka za snalaženje. Nakon 20 minuta laganog hoda i prijeđenih 900 m izlazimo 100 m lijevo od lovačke čeke na markiranu stazu koja vodi dalje za Lokvu i Sv. Juru.
Na stazi.
Nastavljamo uspon po dobro markiranoj i građenoj stazi, i nakon nekog vremena dolazimo do male kapelice „Sv. Mihovila“ prije raskrižja putova - "Babina Vrklja": Lijevo za Lokvu 0,30 h i Sv. Iliju 3,30 h, desno za vrh Sv. Jure i pl. kuću pod Sv. Jurom 1 h.
Staza dalje vodi po udubinama - ponikvama obraslim u bukovu šumu. Staza ne ide izravno prema vrhu, već se spušta u ponikvu, izlazi iz nje obilazeći je, pa ponovo uspinje i tako neprekidno gotovo do samog pl. doma. U blizini se vidi telekomunikacijski toranj i vrh Sv. Jure. No, međutim, nije to tako blizu. U jednom trenutku vrh se doima na dohvat ruke, a nakon toga vrh sa tornjem nestaje. Staza se igra sa nama, neprekidno se spuštamo i dižemo. Sad smo u kamenjaru, sad u šumici i tako naizmjenično.
Na suprotnom vrhu od staze pozira nam jedna divokoza.
Pogled unatrag prema Vošcu.
Vrh se sada čini mnogo bliži. Nema višestrukih spuštanja i dizanja. Noge onemoćale, a ruksak postaje pretežak. Dodatnim naporom izlazimo na asfaltnu cestu, koja nas vodi desno do planinarske kuće pod Sv. Jurom (n/v 1495 m).
Od planinarske kuće pod Sv. Jurom započinjemo uspon na vrh Sv. Jure. Ova staza na cijelom svom dijelu osigurana je konopom, što je od velike pomoći posebno u snježnim uvjetima.
Do crkvice Sv. Jure uspon je trajao 20-ak minuta.
Crkvica Sv. jure.
Ova crkva nalazi se pedesetak metara ispod istoimenog vrha Biokova n/v 1762 m. To je drugi vrh po visini u Hrvatskoj, kao i crkva na najvišoj nadmorskoj visini. Crkva se prvi puta spominje 1640 godine. Kroz stoljeća izgubila je na svojoj izvornosti. Srušena je 1965 godine radi gradnje TV odašiljača, te je premještena istočnije. Današnja crkva Sv. Jure izgrađena 1968 godine, te je nešto viša od izvorne gradnje. Izgrađena je u betonu i obložena kamenom, osim prednje strane.
Za potrebe gradnje odašiljača sagrađena je uska i vijugava cesta koja je asfaltirana 1978. godine. Cesta vodi od ulaza u Park-prirode na području Gornje Podgore sve do vrha Sv. Jure u dužini od 23 kilometra, a ujedno je i najviša prometnica u Republici Hrvatskoj. Sa vrha Sv. Jure pruža se prekrasan panoramski pogled na Zagoru, more i otoke.
Na vrhu Svetog Jure. U pozadini se vide planinski masivi Vran i Čvrsnica, kao i dijelovi općine Tomislavgrad.
Zastava PD "Orlova stina" kojega smo članovi.
Na kraju smo napravili zajedničku fotografiju ispod samog repetitora.
Uslijedio je povratak do Vošca, pa stazom kojom smo i došli natrag do Makarske.
U nastavku slijedi: gpx tragovi.
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 16. studenog 2023. godine
16. studenog 2023.godine
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 16. studenog 2023. godine
Vlada HBŽ-a: Loša epidemiološka situacija posljedica je nepridržavanja mjera, udvostručen broj pozitivnih slučajeva
21. listopada 2020. godine
Vlada HBŽ-a: Loša epidemiološka situacija posljedica je nepridržavanja mjera, udvostručen broj pozitivnih slučajeva
Na dan 20. listopada 2020. godine ukupan broj pozitivnih u Hercegbosanskoj županije je bio 203, od čega u Livnu 136, Tomislavgradu 60, Drvaru 7, a samo prije 14 dana na dan 6. listopada 2020 ukupan broj aktivnih slučajeva je bio 120 i to Livno 52, Tomislavgrad 62, Drvar 3 i Kupres 5.
Konstatirano je to na danas održanom sastanku u zgradi Vlade Hercegbosanske županije na kojoj su nazočili predsjednik Vlade, Ivan Jozić, ministar unutarnjih poslova, Darinko Mihaljević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, Dubravko Kovačević, direktorica Zavoda za javno zdravstvo, Diana Mamić i ministrica rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije, Vasilija Broćeta.
Također, zaključak sa sastanka je da je loša epidemiološka situacija posljedica ne pridržavanja mjera.
Na sastanku je zauzet je zajednički stav da se važeća Naredba Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva i izdate preporuke striktno pridržavanju svi građani i poslodavci. Osobito je naglašena važnost pridržavanja mjera i preporuka u vrtićima, školama i školskom prijevozu, kao i u vjerskim objektima.
Upozoravaju se građani koji imaju Rješenje o izolaciji da se striktno pridržavaju uputa o izolaciji.
Nadležna inspekcija će u naredna dva dana pojačati kontrolu mjera i izdati upozorenje svima koji se ne budu pridržavali mjera nakon čega će biti sankcionirani, ako se ne budu pridržavali istih.
Mole se građani Hercegbosanske županije da se pridržavaju preporuka o držanju distance, nošenju maske u zatvorenim prostorima, te okupljanja u ograničenom broju na otvorenom i zatvorenom prostoru.
Vlada HBŽ
Uspon na Veliki Vran
U nedjelju, 31. svibnja 2015. godine, planinarska skupina uputila se prema vrhu jedne od najvećih planina Herceg - Bosne.
Glavne značajke:
Veliki Vran
Vrh: Veliki Vran 2074 mNv
Vrijeme do vrha: 2,5 h
Stupanj težine: Srednji
Visinska razlika: 782 mNv
Planinski lanac: Vran
Poteškoće pri orjentaciji: Nema
Opskrba vodom: Nema izvora pitke vode
GPS koordinate polazišta: 43°40.619N, 017°32.538E
GPS koordinate vrha: 43°40.089N, 017°30.336E
U nedjelju, 31. svibnja planinarska skupina uputila se prema vrhu jedne od najvećih planina Herceg - Bosne. Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran se nalazi sa sjevero-istočne stane planine na putu prema Kedžari. Kada smo ušli u park prirode "Blidinje" iz smjera Tomislavgrada produžili smo glavnim putem do sredine polja i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti“. Ovdje smo skrenuli lijevo prema Rami i Kedžari i vozili se još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu.
Prvi dio puta je teško slijediti. Nešto kasnije, staza je bila skrivena u gustom grmlju, ali redovno smo pratili crveno - bijele oznake kojima je staza obilježena. Put nas je dalje odveo do malih poljana i suhih kamenih zidova. Ostavili smo kamene zidine sa naše lijeve strane i krenuli paralelno sa putem, južnim pravcem i naišli smo na mali greben sa stazom, jako oštećenom od erozije, koja se penje u pravcu jugozapada. Nakon 45 min hoda, staza naglo skrece i ulazi u mješovitu šumu, a kasnije vodi do rezervoara za vodu (presušenog), što predstavlja početak prelaska na južne padine planine. Staza kruži južnom stranom planine, prelazi tri male doline krećući se u pravcu zapada oko 1 km, postupno se uspinjući. Nakon treće doline, staza se uspinje ka širokom grebenu koji vodi sve do vrha. Ovaj posljednji dio staze s vremena na vrijeme ulazi u gusto grmlje i raslinje, pa smo morali pažljivo pronalaziti redovne oznake uz stazu. Polomljene i prepiljene grane često predstavljaju najbolji pokazatelj staze koja vodi između granja. Prije samog vrha bilo je snijega. Vrh je bio obilježen velikom gomilom kamenja. Pogled s vrha ostavljao je bez daha.
Tanjini gudini od 300 kila
15.studenog 2023.godine
Tanjini gudini od 300 kila
U današnje vrijeme u svinjcu ili krmčaku imati gudina s 250 do 300 kila pravo je bogatstvo. A čak 5 gudina s takvom kilažom uzgojeno je u obiteljskom gospodarstvu Frane Akrapa Tanje. Kada su u travnju nabavljeni imali su malo više 100 kilograma i bilo je planirano ugojiti ih do 250 kilograma. Njihov napredak tijekom mjeseci bio je vrlo obećavajući. Već u studenom vidjelo se da je to prava roba. Jučerašnje klanje i vaganje iznenadilo je vlasnika ali i sve koji su sudjelovali u ovome poslu. Jedan gudin dostigao je težinu od čak 300 kilograma.
Već nakon klanja i spuštanja u škaf vidjelo se da taj posao neće biti nimalo lagan. Iako dvojica Frana i jedan Ante nisu sumnjali u svoju snagu i sposobnost dobro su se namučili prilikom okretanja ovih tristokilaša. U jednom trenutku se čak posumnjalo u vagu, da ne može izmjeriti svu tu težinu. Francova fotografije s ovim tristokilašima svkako će vrijediti za pokazati i pohvaliti se!
A da klanje svinja nije samo muški posao i da postoji veliki (nevidljivi) dio posla koji urade žene sasvim je jasno. Jer od svinje se ništa ne baca, staro je pravilo. Žene vode brigu da ničega ne nedostaje, da je sve čisto, da majstori imaju što pojesti i popiti… U nekoliko velikih kotlova vrele vode uvijek mora biti. Mila, nevjesta Iva i Jelena potrudile su se da i “ženski dio posla” prati mušku ekipu.
Poznato je da su u posljednje vrijeme čvarci ili cvrljci od sirotinjske hrane postali delicija broj jedan. Stoga se i kod njihove pripreme ništa ne prepušta slučaju.
Soljenje mesa i prava mjera odlika su starih majstora i taj posao se teško prepušta drugima. No, stara je izreka da učenik često nadmaši učitelja, što je i poželjno ali se ne događa uvijek. U ovome slučaju učitelj je zadovoljan i nadzor samo potvrđuje naprijed navedeno.
Kada je završetak glavnih radova pri kraju, često se okupi veći broj znatiželjnih koji žele čuti iz prve ruke sve detalje cjelodnevnoga posla. Svi oni su rado dočekani i počašćeni. Vrijedne domaćice su za sve pripremile obilnu večeru pa uz dobro vino nije nedostajalo niti priče i prepričavanja ovoga vrlo bitnoga dana…
Nekada se govorilo “Kad nema nigdi, ima u Duvnu”, a mi bi parafrazirali i za ovaj dan malo u šali a malo u zbilji mogli napisati “Kad nema nigdi, ima kod Tanje”.
Neka je svima u zdravlje i u slast.
Foto i tekst: Tomislavcity
Dom zdravlja Tomislavgrad i Srednja strukovna škola obilježavaju mjesec borbe protiv karcinoma dojke
21. listopada 2020. godine
Dom zdravlja Tomislavgrad i Srednja strukovna škola obilježavaju mjesec borbe protiv karcinoma dojke
Listopad je mjesec borbe protiv karcinoma dojke. Različitim manifestacijama i aktivnostima tijekom ovoga mjeseca nastoji se potaknuti i povećati svijest javnosti o učestalosti i težini ove bolesti.
Kako je priopćeno iz Doma zdravlja Tomislavgrad, ovim povodom danas će ispred Hotela Tomislav, s početkom u 10 h, u suradnji s učenicima Srednje strukovne škole Tomislavgrad, biti postavljen štand sa zdravstveno-edukativnim materijalom, razgovarat će se s prolaznicima te dijeliti ružičaste trakice – univerzalni simbol borbe protiv raka dojke.
Navedeno će se održati uz pridržavanje svih epidemioloških mjera zaštite propisanih od strane Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije.
Dom zdravlja Tomislavgrad
FOTOFANTASY: Dečki iz Sarajlija-Tomislavgrad s Ljubuše planine u “krađi” mjeseca!
01. prosinca 2023.godine
FOTOFANTASY: Dečki iz Sarajlija-Tomislavgrad s Ljubuše planine u “krađi” mjeseca!
Prošle nedjelje, točnije 26. studenoga, 2023. godine, dvojica Sarajlijana i treći koji je sve snimio, a u pratnji psa Arona upustili su se u zanimljivu avanturu u večernjim satima na prekrasnu planinu Ljubušu iznad svoga sela.
Naime, pokušali su “ukrasti” veliki mjesec, koji im je bio tako blizu, gurali ga vrhovima Ljubuše, držali na dlanovima, uživali u zanimljivoj pustolovini, Aron je, kao i obično, lajao na mjesec, a nama stigle zanimljive i prekrasne fotografije pustolovine mladih Sarajlijana s naše drage planine Ljubuše, pa neka ostane zabilježeno!
POGLEDAJTE!
Foto:Ljubuša, objavio Tomislavnews
Mariu Pašaliću uručena zahvalnica za promociju Tomislavgrada u svijetu
20.listopada 2020. godine
Mariu Pašaliću uručena zahvalnica za promociju Tomislavgrada u svijetu
Predsjednik Općinskog vijeća Tomislavgrad Luka Krstanović boravio je u Kaštel Gomilici na poziv obitelji Pašalić. Razlog posjete bio je uručenje prigodne zahvalnice za suradnju, isticanje i promociju Tomislavgrada kroz sportske uspjehe u domovini i svijetu, kao i prigodna knjiga.
Zahvalnicu je u ime Marija Pašalića primio njegov otac Ivan, rođen u Sarajlijama kraj Tomislavgrada. Iz Sarajlija je njegova obitelj odselila u Kaštela, a kasnije u njemački grad Mainz. Obitelj se vraća u Hrvatsku koncem 90-ih, gdje i danas žive. Ivan se ponosi rodnim krajem, u koji zajedno s Mariom rado i svrati. On i Mario planiraju ubrzo izgraditi kuću u Sarajlijama odakle su njegovi korijeni.
Mario Pašalić rođen je u Mainzu, 9. veljače 1995. godine. Hrvatski je nogometaš, trenutačno igrač talijanskog prvoligaša Atalante, i ono najvažnije Hrvatske nogometne reprezentacije.
Nogometnu karijeru započeo je u lokalnom klubu NK GOŠK Kaštel Gomilica, da bi potom prešao u Hajduk Split. Godine 2006. je prešao u omladinsku školu Hajduka s kojim je potpisao stipendijski ugovor. Sa 17 godina u sezoni 2012./13. je zaigrao za seniorski sastav Hajduka. Svoj prvi derbi u hrvatskoj nogometnoj ligi je okrunio s dva zgoditka protiv Dinama 14. rujna 2013. godine na Poljudu kada je Hajduk slavio s 2:0. U Chelseaju je u 2015. godini poslan na drugu posudbu u Monaco. Hrvatski veznjak je potom posuđen talijanskom Milanu. U prosincu 2016. godine je Pašalić zabio svoj prvi pogodak za Milan u pobjedi protiv Crotonea. U utakmici talijanskog Superkupa 2016. godine protiv Juventusa, zabio je pobjednički jedanaesterac u raspucavanju te je svom Milanu donio prvi trofej nakon 2011. godine. U veljači 2017. godine je u posljednim trenucima ligaškog susreta protiv Bologne zabio jedini pogodak u gostima. Pašalić je odigrao cijelu utakmica za crveno-crne, gdje je posljednjih pola sata igrao s dva igrača manje.
U kolovozu 2017. godine je Pašalić ponovno posuđen, ovog puta u ruski Spartak. U prvom kolu Premijer lige je hrvatski reprezentativac debitirao s asistencijom nakon ulaska u 72. minuti. Na Stadion Krestovskij je moskovski Spartak izgubio s 5:1 u debiju Hrvata. U svojoj drugoj utakmici je Pašalić zabio svoj prvi pogodak za rusku momčad u porazu u derbiju protiv gradskih rivala CSKA. U lipnju 2018. godine potvrđeno je da Pašalić prelazi u talijansku Atalantu na jednogodišnju posudbu gdje je danas standardni prvotimac.
Za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju u mlađim selekcijama ima nastupe u dobnim uzrastima: do 14, do 16, do 17, do 19 i do 21.
Za seniorsku nogometnu reprezentaciju Hrvatske po prvi put je nastupio 4. rujna 2014. godine u Puli na stadionu Aldo Drosina protiv Cipra. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 7. listopada 2020. godine, u prijateljskom ogledu protiv Švicarske. Danas je standardni reprezentativac.
Mario uvijek rado ističe podrijetlo svojega oca iz Tomislavgrada. Baš kao i njegov rođak Ivan Krstanović i trener Tomislav Stipić, rado promoviraju ime Tomislavgrada kroz spotska natjecanja u domovini i svijetu, što je prepoznala Općina Tomislavgrad koja im je i zahvalila na prigodan način.
Misa za sve Duvnjake u Zagrebu okupila i brojne sarajlijane, kukušane
04.12.2023.godine
Misa za sve Duvnjake u Zagrebu okupila i brojne sarajlijane, kukušane
Na misi za duvnjkae koja se tradicionalno održava svake godine u vrijeme došašća u Zagrebu, u Dubravi okupio se i veliki broj sarajlijana i kukušana. Misno slavlje je uveličao svojim pjevanjem naš veliki crkveni zbor iz Tomislavgrada.
U nastavku prenosimo tekst Pere Tokića objavljenog na facebook profilu.
Veliki crkveni zbor sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrada u gostima kod fratara u Dubravi
Na poziv bivšeg župnika fra Slavena Brekala, imali smo čast pjevati na prvu nedjelju došašća u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi.
U prepunoj crkvi smo pokušali uljepšati misna slavlja na misi u 11:30, a potom i na večernjoj misi u 18:00h, koju je predslavio naš sadašnji župnik fra Hrvoje Miletić. Misa za sve Duvnjake, žive i preminule. Bilo je veličanstveno u pravom smislu te riječi.
Bilo je i lijepo vidjeti i sva ta poznata i malo manje poznata lica, sve naše drage Duvnjake i one koji se tako osjećaju i one koji će to tek postati.
Naravno da nismo propustili priliku otići posjetiti poznati "Advent u Zagrebu", popiti kuhano vino, zapjevati i koju za dušu, neka se zna tko smo, što smo i odakle dolazimo.
Družili smo se, uz prigodan program i nakon večernje mise, bili bismo ostali i dulje, ali put nas zove, valja nam poći. Dužnost nas zove, mise Zornice počinju, a tko će pjevati, ako mi nismo tu.
Lijepi početak došašća, iščekivanja Isusova dolaska.. Nadamo se da ovaj posjet neće ostati usamljeni slučaj i da će ovo prerasti u jednu lijepu tradiciju.
Bogu na slavu i hvalu!
Tekst: Pere Tokić, foto: Pere Tokić i Mate Mamić
Dr. Diana Mamić: HBŽ bilježi porast broja oboljelih od koronavirusa
20.listopada 2020. godine
Dr. Diana Mamić: HBŽ bilježi porast broja oboljelih od koronavirusa
Zaključno s današnjim danom u Hercegbosanskoj županiji 165 osoba zaraženo je korona virusom. Najviše ih je u Livnu 103, slijedi Tomislavgrad s 59, te Drvar sa 4 zaražene osobe.
Posljednjih dana prisutan je trend porasta broja oboljelih, jer kako je za RTG izjavila dr. Diana Mamić, ravnateljica županijskoga Zavoda za javno zdravstvo, na dnevnoj razini u prosjeku imamo 20-ak novozaraženih osoba. A COVID pozitivnih, među ostalima, trenutno ima u osnovnim i srednjim školama, u zdravstvenim ustanovama, kao i u institucijama HBŽ-a.
Dr. Mamić još jednom je pozvala stanovništvo na odgovornije ponašanje i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera.
Radio Tomislavgrad
Ivan Buntić – kandidat za načelnika tomislavgradske općine: “Posebno sam socijalno osjetljiv, što me prati od najmanjih nogu i čuva od napasti egoizma”
9.listopada 2020. godine
Ivan Buntić – kandidat za načelnika tomislavgradske općine: “Posebno sam socijalno osjetljiv, što me prati od najmanjih nogu i čuva od napasti egoizma”
Ivan Buntić, mag. ing. agronomije i mag. ekonomije novo je ime na domaćoj političkoj sceni. Jedan je od trojice kandidata za dužnost načelnika tomislavgradske općine. U našem smo vas mediju gospodina Buntića donekle upoznali i predstavili, doduše bilo je to u reportaži o radu Mljekare Livno, čiji je Buntić izvršni direktor.
Što bi domaća i šira javnost prije svega trebala znati o Vama kao kandidatu na mjesto načelnika naše Općine?
– Rođen sam 1987. godine u Tomislavgradu gdje sam završio osnovno i srednje obrazovanje, a visoku stručnu spremu stekao na Sveučilištu u Zagrebu. Sretno sam oženjen, otac dvoje djece i nastanjen u Lipi.
Kako potječem iz sedmeročlane obitelji, a roditelji su se bavili poljoprivredom, tako smo i mi djeca odrastali i gajili ljubav prema ovoj i plodnoj, ali i škrtoj i surovoj duvanjskoj zemlji i podneblju.
To me je na određen način usmjerilo pa sam upisao Agronomski fakultet u Zagrebu, a usporedno s tim na petoj godini studija agronomije upisao sam i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Tako sam stekao zvanje magistra inženjera agronomije i magistra ekonomije. Nakon završenog studija vratio sam se u Tomislavgrad. Iako je rođena i cijeli život provela u Zagrebu, uspio sam svoju suprugu privoljeti na dolazak i život u Tomislavgradu. Profesionalni put započeo sam na Farmi Tomislavgrad kao voditelj proizvodnje za stočarstvo, a nakon pet godina prešao sam u Mljekaru Livno na mjesto izvršnog direktora za proizvodnju, otkup i investicije. Na toj sam dužnosti do danas.
Iz kojih ste se razloga odlučili kandidirati na načelničko mjesto?
– O mogućoj kandidaturi već sam duže razgovarao s Ivanom Vukadinom, još uvijek aktualnim načelnikom, i njegovim najbližim suradnicima. Odluka nije bila laka, poglavito što sam u svom poslu vrlo uspješan, a osjećam se ispunjen u svakom smislu. Međutim, smatram da svojim entuzijazmom, znanjem i radom mogu učiniti mnogo za duvanjski kraj i duvanjskog čovjeka. Mlad sam, tek su mi trideset tri godine, reklo bi se – u najboljim godinama. Imam i energiju, ali i dovoljno iskustva koje sam stekao u dosadašnjem radu i suradnji s ljudima u velikim sustavima. Posebno sam socijalno osjetljiv, što me prati od najmanjih nogu i čuva od napasti egoizma. Smatram da su to mahom vrline koje me kvalificiraju za načelnika.
Možete li nam ukratko predstaviti glavne značajke Vašega programa za načelnika tomislavgradske općine?
– U proteklih dvanaest godina odjelotvoreno je mnogo infrastrukturnih, odnosno komunalnih projekata kao što su izgradnja i sanacija cesta, kanalizacije grada i rekonstrukcija gradskih ulica s kompletnom infrastrukturom. U središtu moga programa osobito su dvije stvari. Prva se odnosi na našu mladež, odnosno na mlade obitelji. Dakako, u skladu s proračunskim sredstvima, sa svojim ću suradnicima i ljudima od struke tražiti načina kako zadržati one koji nisu napustili našu općinu. Pronaći ćemo sredstva za potporu za novorođenu djecu. Također ćemo se usredotočiti na poduzetnički inkubator, odnosno na potporu mladim poduzetnicima. Drugo oko čega ću se posebno zalagati jest poljoprivreda. Ona je jedna od glavnih nositelja razvoja naše općine i tako ju treba i tretirati. Stoga ćemo tražiti najbolje načine kako pomoći proizvođačima, kako unaprijediti i osuvremeniti proizvodnju, kako osigurati dodatne obradive površine itd. Svakako ćemo voditi računa i o izvornim aktivnostima koje su u mjerodavnosti lokalne samouprave. Od kapitalnih investicija prioritet će biti projekti koji su započeti ili planirani. Posebno bih izdvojio projekt pročistača fekalnih voda i stavljanje u funkciju gradske kanalizacije. Poznato je da pojedina naselja još nisu riješila problem javne rasvjete. Iako je to ponajprije u djelokrugu EP HZHB-a i njihove elektroenergetske mreže, učinit ću sve što bude moguće da se taj problem riješi na korist i zadovoljstvo mjesnih zajednica. Nećemo zaboraviti ni turizam koji itekako ima velike potencijale, a poglavito obnovljive izvore energije u čemu je Tomislavgrad primjer drugim općinama i gradovima u BiH. Dakako, raditi ćemo i na što većem i učinkovitijem povezivanju s našim iseljenicima.
Malo ćemo „pogledati“ u budućnost. Kakvim vidite Tomislavgrad i našu Općinu za četiri godine?
– Svaka je prognoza nezahvalna. Isto je i s prognozom što bi moglo biti za četiri godine. No, sadašnji pokazatelji nagovješćuju nam gospodarsku krizu zbog aktualne pandemije, a tu je i uvijek prisutni problem iseljavanja, što, istini za volju, nije samo problem s kojim se suočava naša općina, nego i općine, pa i države u daljnjem i širem okruženju. To se poglavito odražava na ruralne sredine koje se polako prazne. Unatoč mnogim neprilikama optimist sam te vjerujem da ćemo za četiri godine imati: završene još dvije vjetroelektrane, ako krenu radovi na CHE Vrilo shodno tome i dovršenu melioraciju središnjeg dijela Duvanjskog polja. Nadam se da će Tomislavgrad za četiri godine biti još ugodnije mjesto za život, čišće i uređenije, s više radnih mjesta i mogućnosti za mlade.
Smatrate li da ste u prednosti u odnosu na drugu dvojicu kandidata i zbog čega?
– Moja je prednost u osobinama koje sam već naveo. Ipak, na ovom bih mjestu posebno istaknuo iskustvo stečeno na rukovodećim funkcijama koje sam obnašao u velikim sustavima. Tu je i dokazan, provjeren, dosljedan i sposoban tim ljudi koji mi daje potporu. O svojim pak protukandidatima ne mogu mnogo reći jer ni s jednim od njih dosad nisam bio u nekom kontaktu. Međutim, za razliku od HDZ-ova kandidata koji je već politički veteran i koji je obnašao mnoge funkcije od kojih općina Tomislavgrad nije imala puno koristi, ja sam osoba koja je svoje uspjehe postizala isključivo vlastitim radom i sposobnostima te koja u političku arenu ulazi bez ikakva političkog tereta, a ima jedan jedini cilj: učiniti sve što je moguće da naša općina prosperira i ima svjetlu budućnost. U odnosu na HNL-ova kandidata smatram da mi je prednost rad i iskustvo u privatnom sektoru. Smatram da onaj tko prvo svoje radno iskustvo stječe u politici ne može brzo postići stvarni uvid u stanje i probleme u realnom sektoru te ih brzo i učinkovito rješavati.
Zašto bi Duvnjaci upravo Vama mogli dati povjerenje na predstojećim lokalnim izborima?
– Dovoljno sam mlad da razumijem probleme mladih ljudi i mladih obitelji koje su odlučile upravo ovdje graditi svoj život. I ja sam jedan od njih. Nemam političkog bremena, imam iskustvo i poletnost, a tu je i cjelokupna „postava“ Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP-a) koja čini okosnicu vlasti Hercegbosanske županije i koja će mi biti velika potpora pri provođenju i realizaciji projekata. Potpora mi je i širok te raznovrstan krug ljudi i organizacija iz BiH, Hrvatske i šire s kojima sam u poslovnim ili prijateljskim odnosima, a mogu i žele sudjelovati u kreiranju i provedbi mnogih projekata. U ove izbore ne ulazim radi poboljšanja financijskog stanja ili nečega tomu sličnom. Zahvaljujući svom znanju i trudu mogu zaraditi znatno više. No, na ovaj sam se korak odlučio zato što smatram da mogu i trebam učiniti nešto za sve nas koji ovdje živimo i radimo. Borit ću se za što veći pomak.
Na koji ćete način voditi predizbornu kampanju i animirati glasače da izađu na izbore?
– Ovisno o situaciji s korona virusom i mjerama koje budu na snazi, kampanja ćemo voditi koliko je to moguće „face to face“, licem u lice s biračima na terenu po svim mjesnim zajednicama. Biračima želim predstaviti sebe kao kandidata, članove s liste za OV i naš program, a ujedno želim čuti što najviše muči naše sugrađane. To je jedna vrsta kampanje, ona tradicionalna. Druga je ona suvremenija i bliža mlađoj populaciji koju ćemo voditi na društvenim mrežama.
Vjerujete li u korektnu predizbornu kampanju i poštene izbore?
– Da ne vjerujem u pravdu i poštenje, ne znam bih li se kandidirao. Nadam se da i moji protukandidati vjeruju u poštenu borbu i da će biti što manje niskih udaraca i pokušaja podmetanja, što je u politici čest slučaj. Ja ću se truditi biti što korektniji i konkretniji. Volio bih kada bismo polemizirali o važnim, a ne o sekundarnim ili trivijalnim pitanjima. A što se tiče provedbe samih izbora, nadam se da neće biti problema i da će sve proći u demokratskim okvirima, transparentno i u skladu sa zakonom.
Z.S./Tomislavcity
Božić u Sarajlijama 2023
26.12.2023.godine
Božić u Sarajlijama 2023
Foto: Mate Sladoja
Fotografije šaljite na kontakt e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
________________________________________________________________________________________________________________
Sarajlijani u Zagrebu.
____________________________________________________________________________________________________________________
DRUŽENJEM U GRLIMA OBILJEŽEN POČETAK KAMPANJE ZA LOKALNE IZBORE
18.10.2020.godine
DRUŽENJEM U GRLIMA OBILJEŽEN POČETAK KAMPANJE ZA LOKALNE IZBORE
“Nismo mogli prihvatiti da glas Duvnjaka vrijedi manje od glasova iz drugih općina niti smo htjeli iznevjeriti birače iz Tomislavgrada.“
Rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) i aktualni načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin na današnjem druženju kod šumarske kuće u Grlima, gdje su se skupili članovi i simpatizeri stranke, obilježivši tako početak izborne kampanje za Lokalne izbore. Vukadin je u svom obraćanju predstavio kandidate s liste i pojasnio razloge osnivanja Pomaka.
„Što se dogodilo i zašto je nastao Hrvatski nacionalni pomak? Na prošlim općim izborima 2018. godine HDZ BiH je odnio pobjedu u Hercegbosanskoj županiji i osvojio 8 mjesta u županijskoj skupštini (6 iz Tomislavgrada, 1 iz Livna i 1 iz Kupresa). Do sada je vrijedilo da predsjednik županijske vlade bude iz općine koja donese najveći broj glasova. Budući da je 6 više od 1 logično je da predsjednik vlade bude iz Općine Tomislavgrad ali dojučerašnje kolege iz Livna i Mostara nisu naišli na razumijevanje ove situacije. Nudili su nam razne pozicije i fotelje ali smo ih sve odbili jer nismo htjeli iznevjeriti birače iz Tomislavgrada. To je bio glavni razlog osnivanja Pomaka. Jedini sudac su birači i oni će presuditi jesmo li mi dobro radili zadnjih 12 godina ili ne.“
Nakon Vukadina prisutnima se obratio Pomakov kandidat za načelnika Općine Tomislavgrad Ivan Buntić.
„Danas vam se obraćam kao Ivan Buntić a za mjesec dana, ako Bog da, kao načelnik Općine Tomislavgrad. Neću se obraćati s jeftinim političkim floskulama niti ću vam davati prazna obećanja. Trudit ću se i ustrajati da općina bude još dostupnija, još transparentnija i još otvorenija prema svima. U svom mandatu naglasak ću staviti na mlade jer smo svjesni da bez njih ništa nije vrijedno truda.
Pozdravljam svoje poljoprivrednike i gospodarstvenike. Ovom prilikom bih volio istaknuti da je Tomislavgrad vodeća općina u FBiH u proizvodnji mlijeka. Poseban trud ću uložiti u gospodarski razvoj općine, obnovljive izvore energije i korištenje EU fondova.
Pozivam sve vas da 15. studenog izađete na izbore i zaokružite Pomak.
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 11. siječnja 2024. godine
Sarajlije, 11. siječnja 2024. godine
Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 11. siječnja 2024. godine
Ivan Buntić - kandidat za načelnika
17.listopada.2020.godine
Drage Duvanjke i Duvnjaci,
Ja sam Ivan Buntić i kandidat sam za načelnika općine Tomislavgrad kao predstavnik koalicije Hrvatskog nacionalnog pomaka i HDZ-a 1990.
Rođen sam 1987. godine u Tomislavgradu gdje sam završio osnovno i srednje obrazovanje, a visoku stručnu spremu stekao na Sveučilištu u Zagrebu i stekao zvanje magistra inženjera agronomije i magistra ekonomije. Nakon završenog studija vraćam se u Tomislavgrad, sretno oženjen, otac dvoje djece i nastanjen u Lipi. Profesionalni put započinjem na Farmi Tomislavgrad, u svojstvu voditelja proizvodnje, a nakon pet godina prelazim u Mljekaru Livno na mjesto izvršnog direktora za proizvodnju, otkup i investicije i obnašam dužnost do danas.
Duvnjak sam od glave do pete, znam da se uvijek može još bolje, ali za to treba biti hrabar i pomaknuti se, a ne uzmicati pred izazovima.
Dužnost načelnika je velika čast ali i obveza, a oni koji koji me osobno poznaju posvjedočiti će da se ne bojim ići prvi kroz još neprobijene puteve, a kao aktivan planinar spreman sam kako na vrhove planina, tako i u životu i poslu ići do kraja. Vjere u uspjeh i energije imam, a kroz posao i rukovodeće pozicije u velikim sustavima stekao sam i iskustvo rada s ljudima. Osim urođenog optimizma posebnu snagu daje mi činjenica da su me roditelji naučili raditi, ali na kraju Bog upravlja svime. Kandidaturu smatram izazovom i prigodom nastaviti ono što je u proteklom razdoblju dobro napravljeno, a još više naprijed pomaknuti sve ono što se nije stiglo odraditi.
Zajedno s Vama još veći pomak je moguć!
Iziđite na izbore i dajte mi svoj glas za načelnika!