Traži

Ukupno: 330 rezultata pronađeno.

Prikaz #

Stranica 14 od 17

Rezultati utakmica duvanjskih rukometašica i rukometaša

11. listopada 2020. godine

Na gostovanju u Uskoplju i Livnu, duvanjske rukometašice i rukometaši odigrali su ovoga vikenda prvenstvene utakmice.

Rezultati:

Uskoplje, subota; 10.10.2020 godine

2006. godište

ŽRK Uskoplje – ŽRK Delminium 18 : 14

2008. godište

ŽRK Uskoplje – ŽRK Delminium 22 : 18

Livno; nedjelja; 11.10.2020 godine

2008. godište

RK Livno – RK Delminium 11 : 26

2006. godište

RK Livno – RK Delminium 18 : 31

2004. godište

RK Livno – RK Delminium 4:13

2008. godište

RK Livno – RK Delminium 11 : 26

Seniori liga RS HB

RK Livno – RK Delminium 21 : 16

Utakmice su odigrane u sklopu lige Hercegovine za rukometašice, a muškarci u 1. ligi Rukometnog saveza Herceg Bosne.

RK Delminium

Komemoracija pokraj jame Jazovke za žrtve koje su ubili partizani

22. lipnja 2021.

Komemoracija pokraj jame Jazovke za žrtve koje su ubili partizani

Kod jame Jazovka u Sošicama gdje su po završetku rata 1945. smaknute i bačene žrtve jugoslavenskih komunista, varaždinski biskup Bože Radoš služio je svetu misu, istaknuvši kako je istina svetinja koja nas obvezuje, ali i da osveta i mržnja ovdje nemaju zadnju riječ.

- Istina je svetinja koja nas obvezuje, ali i da pazimo da istinu ne pretvorimo u ideologiju. Osveta, neprijateljstvo i mržnja ovdje nemaju zadnju riječ, da ovdje može biti kolijevka neprijateljstva, mržnje, želje za osvetom, kazao je u propovijedi varaždinski biskup Radoš, predvodivši misu za smaknute žrtve na Jazovki.

- Može to biti i žarište želje za osvetom, ali može biti i kolijevka novih ljudi, onih koji s Kristovoga groba nose mir svijetu. To su žrtve koje su prešle Križni put, i ta jama Jazovka je grob koji kao Kristova poruka iz dubine, kao jeka, govori o životu, spasenju i radosti, dodao je.

Svečano euharistijsko slavlje za sve žrtve koje su bačene u jamu Jazovka organizirala je Župa sv. Marije Magdalene-Oštrc. Prije svete mise održana je procesija od centra mjesta Sošice do jame Jazovke.

Župnik žumberačkih župa Krašić, sv. Magdalena i Oštrc, Ivan Vučak rekao je da su iz jame Jazovke, na području Žumberka od 13. do 17 srpnja 2020. u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, i uz stručnu pomoć Ivone Paltrenieri izvučeni ostaci 814 žrtava. Tome su prethodile zahtjevne terenske aktivnosti, speleološka istraživanja i ekshumacija posmrtnih ostataka.

Odmah po završetku ekshumacije pristupilo se utvrđivanju minimalnog broja žrtava temeljem brojanja bedrenih kostiju.

Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi, naveli su tada iz Ministarstva, "riječ je o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a prema iskazima svjedoka, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine". Kosti žrtava su prevezene na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb gdje se provodila njihova antropološka obrada.

Hrvatska razmišlja kako bismo ovdje izgradili dostojanstveno spomen obilježje i grobnicu, kazao je župnik Ivan Vučak.

Jama Jazovka mjesto masovnih ubojstava tijekom rata i poraća

Jama Jazovka na Žumberku poznata je kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka 2. Svjetskog rata od strane partizana.

Jazovka je, prema navodima istraživača, duboka oko 40 metara, a između otvora i prvog sloja kostiju razmak je oko 30 metara. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli uglavnom iz zagrebačkih bolnica Sv. Duh i Vinogradska bolnica nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. Protiv zločinaca nikada nije proveden sudski postupak. Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu, pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve.

Mladen Kuka, karlovački planinar, ekspedicionist i speleolog, otkrio je Jazovku 22. siječnja 1989. godine. Sedam dana kasnije, Kuka se, opremljen odgovarajućom opremom, spustio s kolegama u Jazovku i otkrio ostatke žrtava, o kojima za vrijeme komunističke Jugoslavije šutjelo.

Izvor: vijesti.hrt.hr

Rodili krumpiri na Duvanjskom polju

Sarajlije, 19.09.2023.godine

Rodili krumpiri na Duvanjskom polju

Ovogodišnji urod krumpira na Duvanjskom polju je zadovoljavajući, u mnogim slučajevima moglo bi se reći bolji od prosječnoga. Postoje i nasadi koji su dugo bili pod vodom, zbog dugotrajnih proljetnih kiša, gdje je urod vrlo slab ili je ostao samo korov…

Frano Akrap Tanje ovih dana jako je zauzet. Njegova traktor s vadilicom gotovo se i ne gasi, svi su požurili iskoristiti lijepo vrijeme za povaditi krumpire. No, danas su na red došli i krumpiri na njegovoj njivi. Urod je više nego dobar. Ovaj friški umirovljenik, valja napomenuti da je nakon što je cijeli radni vijek radio u HT-u, Tanje ovoga ljeta otišao u zasluženu mirovinu, već odavno se bavi poljoprivredom. On i njegova obitelj vrijedno rade i nakon velikog truda uloženog u proljetnu sjetvu, ljetno održavanje i njegovanje svih kultura stižu i jesenji plodovi. U polju ispod Ljubuše, na njivima zvanim Stupići, krumpira k’o u priči.

– Ne znaš je li veći, zdraviji ili što ga ima – govori Tanje, zadovoljan ovogodišnjim urodom.

– Za dogodine ćemo razorati i nagnojiti još jednu veliku njihvu, krumpira neće faliti.

I ne samo krumpiri, rodile su i tikve, mrkve, a i kupus je dobar. Rekli bismo, Tanji sve ide od ruke. A netko bi se mogao našaliti pa reći, Mili sve ide od ruke, a Tanje je tu da pomogne. Kako bilo, čestitamo ovim vrijednim ljudima na uloženom trudu, a oni se zahvaljuju Bogu na obilatom daru. A kako u poljoprivredi ništa ne možeš sam, pomoć susjeda i prijatelja je potrebna i uvijek dobrodošla. Susjede Mila i Monika rado se međusobno pomažu, a svaki posao je prilika i za druženje, kažu. Kud ćeš ljepše!

Tekst i foto: Tomislavcity

Važna pobjeda Vatrenih protiv Švedske u Ligi nacija

11. listopada 2020. godine

Važna pobjeda Vatrenih protiv Švedske u Ligi nacija

Hrvatska je s 2:1 slavila protiv Švedske u Zagrebu čime je osvojila prve bodove u Ligi nacija.

Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je u 3. kolu A skupine Lige nacija u Zagrebu Švedsku s 2-1 (1-0). Nakon pobjede u prijateljskom susretu sa Švicarskom, Vatreni su upisali jako važnu pobjedu koja će jako značiti u borbi za pozicije do kraja Lige nacija.

Pogotke su za Hrvatsku postigli Nikola Vlašić (32) i Andrej Kramarić (84), dok je za Šveđane zabio Marcus Berg (66).

Gol.hr

Lug: Slavljena sveta misa u spomen na 83-oje ubijenih mještana Luga, Kuka i Letke

27. lipnja 2021.

Lug: Slavljena sveta misa u spomen na 83-oje ubijenih mještana Luga, Kuka i Letke

Častimo pravednike

mučenike naše

koji su u plamenu izgorjeli

i vječnu slavu zaslužili

nebeskog dvora dvorjani postali

trajno svijetlo svojim potomcima ostavili.

Na groblju spaljenih u duvanjskome selu Lugu danas je slavljena sveta misa za 83-oje nevino stradalih mještana Luga, Kuka i Letke koji su mučki 16. prosinca 1943. godine spalili ili pobili na Lugu pripadnici njemačke SS divizije “Princ Eugen”.

Misi se odazvao veliki broj župljana, a euharistijsko slavlje predslavio je duvanjski svećenik fra Drago Vujević.

– U svakom društvu i državi postoje zločini, ali vjernik kršćanin mora imati savjest. Ako si pravi i istinski kršćanin tebi ne bi trebali ni policija ni sudovi. Sud je tvoje srce, tvoja savjest i tvoj moral, kazao je među ostalim fra Drago pozvavši vjernike na praštanje i pomirenje.

Dodajmo da su prije početka misnoga slavlja pročitana imena svih svih 83-oje stradalih mještana u Lugu, a djeca su nosila 83 upaljene svijeće. Podsjećamo, najmlađa žrtva ovoga zločina imala je tek tri mjeseca, a najstarija 72 godine.

Kao i prošle godine, milodar prikupljen na ovoj misi namijenjen je nastavku izgradnje spomen obilježja na Lugu. Na tu namjenu danas je prikupljeno 2.670 KM, piše Tomislavcity.

Sarajlije, s obzirom na broj stanovnika, najsportskije selo na svitu

Fascinantna je lista najboljih sportaša (i trenera) rodom (po jednom ili oba roditelja) iz duvanjskih sela (općina Tomislavgrad). Sve bolje od boljega. Zvjezdicom (*) su označeni aktualni reprezentativci.

Sarajlije (460 st.):

Mario Pašalić - hrvatski nogometni reprezentativac, bronca 2022.* (otac rođen u Sarajlijama)

Matej Mamić - košarkaški reprezentativac Hrvatske (203 cm) (rođen u Sarajlijama)

Ivan Krstanović (Popo) - višestruki rekorder HNLa (rođen u Sarajlijama)

Ivan Krstanović - nogomet, Hrv. U17* (otac iz Sarajlijama)

Fran Topić - nogomet, Hrv. U19* (očeva majka iz Sarajlija)

Ilija Mašić - nogomet, Lokomotiva (rođen u Sarajlijama)

Ante Mašić - rep. BIH, košarka (201 cm) (rođen u Sarajlijama)

Damir Škaro - olimpijska bronca, bronca na SP-u, srebro na svj. kupu, boks (otac iz Sarajlija)

Pero Tadić - bronca na SP-u, 2 bronce na EP-u, boks (otac iz Kola, majka iz Sarajlija)

Marko Bagarić - hrv. i katar. rep. (olimpijac i prvak Azije), rukomet, 202 cm (rođen u Bukovici, majka iz Sarajlija)

Matej Mamić - nogomet, Hrv. U15 (otac iz Sarajlija)

Lidija i Matea Mamić (190.5 cm) - odbojka, Hrv. U18 i U16 (otac iz Sarajlija)

Veronka Mamić, prva Hrvatska liga rukomet, Sesvete (otac iz Sarajlija)

Ivana Mamić, košarkašica prva Hrvatska liga, Medvešćak (otac iz Sarajlija)

Roško Polje (1000 stanovnika):

Ivan Šapina (1999.) - svjetski doprvak 2023., europski prvak 2022., zlato na EI, rep. Hrv. u taekwondou* (otac iz RP)

Ivan Nevistić - golman Dinama, rep. Hrv. U21 (otac iz RP, majka iz Seonice)

Ivan Strinić - hrv. nogometni rep., srebro 2018. (majka iz RP)

Ante Ivanković (2000.) - rep. Hrv. u rukometu* (otac iz Rašeljki, majka iz RP)

Anđa Jelavić - košarkaška rep. i izbornica Hrvatske (r. Radoš iz RP)

Nino Serdarušić - tenisač, hrv. rep. (rodom iz RP)

(Prema nekim portalima, Ivano Balić potječe iz RP, ali to ne računam, jer nije provjereno)

Eminovo Selo (595 st.):

Mirjana Tabak - 3x najbolja košarkašica Hrv., rep. Hrv. (r. Kovčo iz ES)

Košarkaške rep. Ivana Krajina (BIH), Josipa Jurič (Hrv. U20, 196 cm), Božena Perić (Hrv. U15, 189 cm), Iva Tabak (Hrv. U14*, kći M. Tabak)

Marija Tabak - Hrv. U18, odbojka* (kći M. Tabak)

Domagoj Bradarić - nogometni rep. Hrv. (majka r. Tabak iz ES)

Luka Bradarić - nogometni rep. Hrv. U20* (brat D. Bradarića)

Katarina Burić - hrv. rekorderka u brzom klizanju* (majka iz ES)

Grabovica - Dobrići (989 st.):

Bruna Duvančić (2004.) - bronca na SP-u 2023. i EP-u 2022., rep. Hrv., taekwondo* (majka r. Ivančić iz Dobrića)

Ivana Duvančić (2004.) - bronca na SP-u 2022. i EP-u 2022., zlato na EI 2023., rep. Hrv., taekwondo* (majka iz Dobrića)

Ivan Ivančić - bronca s EP-a, zlato s MI-a (kugla), pok. trener Sandre Perković (rođen u Grabovici)

Antonija Mamić - rukomet, rep. Austrije* (Dobrići, Bukova Gora)

Zidine (70 stanovnika):

Zdravko Mamić (otac iz Zidina, majka iz Bukove Gore)

Zoran Mamić - hrv. nogometni rep., bronca 1998.

Petar Mamić - nogomet, Hrv. U21

Brišnik (900 st.):

Mario Čuić - nogomet, Hrvatska U21*

Filip Čuić - nogomet, BIH U21, igrač Hajduka*

Marco Ćurić - nogomet, Hrv. U19*

Marijo Prljević - prvak BIH u kuglanju

Anamarija Prljević - nogomet, Hrv. U19

Toma Čuić - nogomet, BIH U15*

Borčani (828 stanovnika):

Dario Špikić - nogomet, Hrv. U21, igrač Dinama* (otac iz Borčana, majka iz Brišnika)

David Čolina - nogomet, Hrv. U21, igrač Augsburga*

Jozo Špikić - nogomet, BIH U21

Mate Čolina - američko-austral. košarkaš (213 cm)

Vinica (717 st.):

Lucija Bilobrk (1999.) - 2x svjetska prvakinja i eur. prvakinja u kickboxingu, svjetska i eur. prvakinja u tajlandskom boksu i savateu, hrv. prvakinja u boksu* (otac iz Vinice)

Franko Grgić (2003.) - 2x svjetski juniorski prvak, svj. junior. rekorder, plivanje*

Slavko Ćalić - Hrv. U19, vaterpolo

Ivan Bilela - 3x europski prvak (ekipno), svjetska bronca (mix parovi), rep. Hrv., pikado*

Mrkodol (999 st.):

Mladen i Pavlica Šteko - svjetski prvaci u profesionalnom kickboxingu (rođeni u Mrkodolu)

Mariela Šteko (2006.) - europska prvakinja u boksu (mlađi seniori i juniori), rep. Hrv.* (kći Mladena)

Valeria Šteko - bronca na EP-u, boks (kadeti)* (kći Mladena)

Vinko Pokrajčić - atletičar, srebro - Univerzijada, prvak Jugoslavije, aktualni rekorder BIH na 1500, milju i 3000 m (rođen u Mrkodolu)

Marija Pačar - Hrv. U16, košarka, igrala u SADu

Lipa (276 st.):

Ružica Džankić - košarkaška rep. Hrv.

Vinko Rozić - nogomet, Hrv. U19, igrač Dinama*

Ružica Pokrajčić - austrijska nogometna rep.

Dragan Šoljić - rep. BIH, rukomet (199 cm)

Kovači - Tubolja (352 st.):

Branko Ivanković - nogomet. izbornik (Iran, Oman), trener Dinama, pom. trener Hrv.: bronca 1998. (po ocu iz Tubolje)

Mate Bilić - hrv. nogometni rep. (roditelji iz općine Tomislavgrad)

Karlo Letica - hrv. nogometni rep. (201 cm) (otac iz Kovača)

Ostali:

- Borna Barišić - hrv. nogometni rep.* (otac iz Galečića)

- Vlado Šola (rođen u Prisoju) - olimpijsko i svjetsko rukometno zlato, svjetska srebra, eur. bronca, olimp. bronca kao trener vratara

- Iva Radoš - 2x europska prvakinja, bronca na SP-u, rep. Hrv., taekwondo (roditelji iz Seonice)

- Dalibor Bagarić (TG) - rep. Hrv., košarka, NBA igrač (216 cm)

- Košarkaški rep. Njemačke Stipo Papić (Vedašić, 206 cm), Hrvatske Stipe Krstanović (205 cm), Hrv. U18 M. Krstanović i J. Kukić (igra u SAD-u, 208 cm), BIH U18 A. Krajnović

- Košarkaške rep. Hrv. Marija Radoš, Marijana Mamić, Hrv. U16 M. i P. Smiljanić, H. Arnautović*, BIH U16 S. Križanac

- Nikola Jurčević - hrv. nogomet. rep., pom. trener Hrv., trener Dinama, izbornik Azerbajdžana (porijeklom iz TG)

- Nogometni rep. Hrv. U21 Ante Crnac* (Omolje), I. Baćak, K. Ljubičić; Hrv. U19 P. Čuić; Hrv. U17 T. Knežević; S. Nevistić; BIH U21 S. Jurić; BIH U19 J. Radoš; Austrije E. Dilaver

- Igor Mandušić - prvak Hrvatske u triatlonu* (rođen u TG)

- Karlo Sušilović - prvak Hrvatske u krosu* (rođen u TG)

- Valentina Krajinović - prvakinja Hrvatske u dizanju utega* (rođena u TG)

- Vito Radoš (2006.) - plivanje, prvak Hrvatske* (otac iz Kongore)

- Prvaci Hrvatske u golfu Branimir Gudelj (4x) i Ivan Vučemil*

- Jure Jurič (Kuk) - austrijski MMA borac

- Nogometne rep. BIH Branka Bagarić*, Josipa i Marija Radoš

- Tomislav Stipić (Letka) - nogometni trener

- Taekwondo, državno prvenstvo BIH*: Marija Ćavar srebro, R. Barišić i M. Križanac bronca, I. Jurič junior. zlato, I. Ćavar i D. Sučić kadet. zlato

- Medalje na državnom prvenstvu BIH u boksu*: Šiško, Bagarić i Protuđer

- Trkači olimpijci Simo Važić (12x jugosl. prvak, rođen u Rašćanima) i Islam Đugum (rođen u Oplećanima)

- Marina Mandušić - prvakinja BIH u cestovnom biciklizmu (TG)

- Emir Lokmić - najbolji skijaš BIH, olimpijac (otac iz TG)

- Prvakinje BIH u polumaratonu Danijela Kuna (2x) i maratonu i polumaratonu Dijana Manđeralo (AK "Puls" TG)

- Veslački reprezentativci Ivan Šarić - prvak Njemačke (Buško blato) i Ivan Šarić* (Stepen)

- Džemal Bukvić (2004.) - junior. prvak BIH na 10 km* (rođen u Omerovićima)

- Ivona Dadić - svjetsko dvoransko srebro, srebro i bronca na EP-u, austrijska višebojka* (majka s Buškog blata)

Po vašem mišljenju, koje selo je sportski najjače? Fenomen je tim veći, što ne mogu svi biti sportaši. Potrebna su druga zanimanja. Primjer je fra Ivan Malić iz Kongore koji se prvo zaredio, zatim postao prvak Hrvatske na 1500 m, primio medalju u habitu, a potom se posvetio svom franjevačkom zvanju. Fra Ivan je 1 od čak 34 pojedinačna državna prvaka (22 hrv./jugosl.) iz općine Tomislavgrad.

Ukupno je rodom iz općine najmanje 115 reprezentativaca (71 hrvatskih). Ne čudi što ima županija u Hrvatskoj koje su dale manje reprezentativaca. Od 34 nogometna, 8 je seniora Vatrenih i trenutno 9 Vatrenih u mlađim uzrastima.

Svjetska prvenstva: 6 svjetskih prvaka (7 zlata), 6 srebra, 13 bronci

Olimpijske igre: zlato i 2 bronce

Europska prvenstva: 9 prvaka (13 zlata), 5 srebra, 9 bronci

Zlata s Mediteranskih igara: 6

Svjetska i europska prvenstva (mlađi seniori, juniori): 3 zlata, 4 srebra, 6 bronci

Ukupno OI, SP i EP: 24 zlata, 15 srebra, 29 bronci (68 medalja)

Fascinantno!

Široki pobjedom od 5:0 osigurao Europu: Krstanović postigao tri gola

ŠIROKI BRIJEG – Stadion Pecara. Gledatelja 1.000. Sudac: Berak.
STRIJELCI: 1-0 Krstanović (4), 2-0 Wagner (40), 3-0 Krstanović (50), 4-0 Ajayi (77), 5-0 Krstanović (87).
ŠIROKI BRIJEG: Soldo, Pandža, Ćorić (46. Barišić), Krstanović, Wagner (46. Ivanković), Kožulj (75. Landeka), Sesar, Brekalo, Ajayi, Crnov, Marković. Trener: Slaven Musa.
RADNIK: Đurković, Antić, Kadrija (78. Stanković), Janković (71. Hadžić), Vasić, Motika, Krsmanović, Ostojić, Glišić (68. Beširović), Bajić, Mašić. Trener: Slavko Petrović.

Uskoro asfaltiranje ceste kroz naselje Sarajlije

28. lipnja 2021. godine

Uskoro asfaltiranje ceste kroz naselje Sarajlije

Već smo ranije objavljivali o financiranju/sufinanciranju izgradnje i održavanja cesta u našoj jedinici lokalne samouprave u 2021. godini, prema kojoj Općina Tomislavgrad financira uređenje i asfaltiranje lokalne ceste kroz naselje Sarajlije.

Riječ je o uređenju lokalne ceste kod skretanja za Tomislavgrad. Radovi obuhvaćaju frezanje starog asfalta, pripremu za asfaltiranje, dva nova sloja asfalta te uređenje bankina.

Nakon potpisivanja ugovora o sufinanciranju između Općine Tomislavgrad i poduzeća Livnoputevi slijedi izvođenje radova sukladno ranije donesenoj odluci Općinskog vijeća Općine Tomislavgrad.

Prijavom na razne natječaje Općina Tomislavgrad nastoji stvoriti uvijete i osigurati sredstva za rješavanje pitanja uređenja lokalnih cesta na svom području koje već dugi niz godina čekaju obnovu.

Mrtva koza bačena je u suho korito rijeke Šujice ispod sarajlinskog mosta, tu je i bijela vreća pa izgleda “kao dar”?!

25.10.2023.godine

Mrtva koza bačena je u suho korito rijeke Šujice ispod sarajlinskog mosta, tu je i bijela vreća pa izgleda “kao dar”?!

Danas su mještani sela Sarajlija u Tomislavgradu ispod mosta ugledali mrtvu kozu i pored nje neka bijela vreća s rozom trakom, vjerojatno da izgleda kao dar, čudno?!

Most je preko rijeke Šujice, a kako je bila ljetna suša to je i korito suho. Ispod mosta, u travurini, u to suho korito netko je, vjerojatno, prije dva tri dana bacio truplo koze iznad kojega je i bijela vrećica. Što je onaj tko je bacio mrtvu kozu mislio time, ostaje nepoznato?

Doznajemo da će mještani ukloniti strvinu jer se smrad širi svuda okolo, a onoga tko je bacio mrtvu životinju u suho korito neka je sramota!

Izvor: www.tomislavnews.com/Foto: Čitatelj

Livnjak na golu Austrije u okviru Lige nacija

11.listopada 2020. godine

Austrijanci putuju u goste raspoloženim Ircima koji su pobjedom nad BiH došli na korak od Eura, a na golu i u ovom susretu će biti golman koji je rođen u našoj zemlji, točnije u Livnu.

U pitanju je 32-godišnji Pavao Pervan koji nastupa u Njemačkoj za Wolfsburg. Da će braniti protiv Sjeverne Irske potvrdio i selektor Franco Foda.

“Želim pokazati izborniku i suigračima da se mogu osloniti na mene”, poručio je Pervan kojem će ovo, kako je rekao, biti najveći test otkako je u reprezentaciji.

Pervan je svjestan da će teško u budućnosti moći računati na to da bude prvi golman Austrije, ponajviše zato što nije standardan u svom klubu Wolfsburgu. Trenutno je rezerva Koenu Casteelsu, prenose Sportske.ba.

Bild.ba

Sredina ljeta, jako sunce i miris pokošene trave je znak za radne akcije sakupljanja sijena

01. srpnja 2021. godine

foto: Marko Miškić

Sredina ljeta, jako sunce i miris pokošene trave je znak za radne akcije sakupljanja sijena. Uz cjelodnevni rad obavezno je išlo i druženje, jer takve akcije prikupljale su veliki broj ljudi iz našeg mjesta. Rezultat akcije i rada su visoki plastovi sijena poredani jedan do drugog ili raštrkani po polju, ostavljajući prizor prave seoske idile.

Takvi prizori danas su već tradicija, i na prste ruke se mogu nabrojati mjesta u kojima se takve dobrovoljne akcije događaju. Komercijalizacija i povećana potreba proizvodnje na polja su donijela i strojeve koje su zamijenile ljude. Potreba za radnom snagom se uveliko smanjila kao vrijeme i obujam rada, a rezultat su bale sijena u obliku kocke ili rolane uz dodanu zaštitu od folije.

Koševina i sakupljanje sijena za pojedina mjesta imaju posebnu vrijednost prožetu duboko kroz povijest dajući poseban značaj. Takav značaj lokalne zajednice uveliko mogu koristiti za ruralni razvoj i turizam, pa koševina i sakupljanje sijena prerasta u kulturnu manifestaciju. Jedna takva manifestacija je prepoznatljiva i u BiH, a održava se svake godine početkom srpnja mjeseca “Strljanica” na Kupreškom polju. “Strljanica”, kao sinonim i simbol kupreške prosperitetne budućnosti, sve više prerasta regionalne okvire, i zadržava duh ruralnog ambijenta i razvoja.

ZAVRŠENO JE NATJECANJE PO GRUPAMA OPĆINSKE NOGOMETNE LIGE 2015 - SENIORI

U prvoj utakmici u skupini odigranoj 26.07. ekipa Sarajlija pobijedila je ekipu Blažuja s 3:0. Strijelci za Sarajlije bili su: Antonio Sladoja s dva gola, te Ilija Mašić.

U drugoj utakmici u ovoj skupini Sarajlije su pobijedile Mokronoge 1 rezultatom 2:0. Oba gola postigao je Ivan Budimir.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 04. studenog 2023. godine

04.11.2023.godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 04. studenog 2023. godine

Obavijest o održavanju izbora za članove vijeća mjesnih zajednica

05. srpnja 2021. godine

Obavijest o održavanju izbora za članove vijeća mjesnih zajednica

Dana 18.07.2021. godine (nedjelja) u vremenu od 12.00 do 17.00 sati, održati će se izbori za članove Vijeća mjesnih zajednica.

Stoga, pozivamo sve građane naše općine da se aktivno uključe u proces kandidiranja za članove vijeća mjesnih zajednica, tako što će putem zborova građana ili na drugi način predložiti kandidate za članove vijeća MZ.

Kandidacijski postupak za članove vijeća mjesnih zajednica mora biti okončan najkasnije do 09.07.2021. godine do 15:00 sati, do kada se kandidature trebaju predati Izbornom povjerenstvu Općine Tomislavgrad.

Kandidati koji se predlažu moraju imati prebivalište i biti upisani u birački popis za MZ za koju se kandidiraju i moraju potpisati izjavu o prihvaćanju kandidature.

Sve potrebne informacije možete dobiti na internet stranici Općine Tomislavgrad (wwww.tomislavgrad.gov.ba) ili kod Općinskog izbornog povjerenstva, u zgradi Općine Tomislavgrad, ured br. 34., svakim radnim danom od 7-15 sati ili na telefon broj 356-401 ili u Službi za društvene djelatnosti i opću upravu na broj: 034/356-441.

Općinsko izborno povjerenstvo

Uspon na sv. Juru - vrh Biokova

17. travnja 2016. godine

Biokovo – vrh Sv. Jure 1762 m

Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981.

Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina. Na Biokovu je poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha, nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski franjevac, ali znanstvenik i biolog. U vrtu je sačuvana izvorna biokovska vegetacija, tako da je posjetiteljima omogućeno upoznavanje jedinstvenog samoniklog biljnog svijeta. Podnožje Biokova je blago nagnuta zaravan a proteže se od mora okvirno 300 – 350 m. To je zona bujne vegetacije mediteranskih kultura vinove loze, maslina i smokava. Na taj pojas nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se uzdižu u visinu oko 1000 m i dijele Zagoru od Primorja. Vegetaciju, u tom pojasu čine hrast medunac i crni grab s primjesama crnog bora. Povrh tih stijena pruža se slijedeći pojas koji ima oblik široke visoravni oko 3-4 km, a karakterizira ga bogato razvijen krški reljef. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i Sutvid (Sv. Vid) 1332 m.

ISHODIŠTE POHODA:

Makar (n/v 229 m), pl. dom Vošac (n/v 1422 m), vrh Sv. Jure (n/v 1762 m). Dužina staze 13,5 km.

Ekipa u sastavu: Karlo, Marijan i ja, krenuli smo osobnim automobilom u 07 h iz Tomislavgrada prema Makarskoj, gdje dolazimo 8 h i 15 minuta. Vožnju nastavljamo do Makra, od kuda je naše ishodište pohoda. Zaseok Makar je smješten točno iznad Makarske i prema njemu je grad dobio ime. Na proširenju ispod mjesnog groblja i kapelice Sv. Ivan ostavljamo automobil. Uspon započinjemo u 8 h i 40 minuta, nakratko, asfaltnom cestom kroz naselje do zadnjih kuća. Dalje, uspon vodi po dobro uređenoj (građenoj) stazi. Na samom početku staza je široka i popločena kamenjem, vodi po serpentinama, na početku serpentine su duže. Sve što se više dižemo staza je uža, a serpentine kraće.

Na početku staze.

Uskoro nam se otvara prvi lijepi pogled na grad Makarsku.

Sve što se više uspinjemo svakim metrom, pogled na Makarsku i more sve je bolji - vidici se šire, a krajobrazi sve ljepši. Staza neprekidno vijuga krateći serpentine, na tom dijelu prolazimo preko počivala (Donja i Gornja počivala) i dolazimo do mjesta Vrba, gdje se nalazi cisterna ili duvanjskim riječnikom kazano čatrnja. Sa desne strane staze nalazi se izvor vode zatvoren malim metalnim vratima. Otvaramo metalna vrata čatrnje da se uvjerimo jeli u funkciji i ima li vode. I doista, vode je bilo, ali nije za piće.

Vrba - izvor s vodom.

Staza dalje vodi laganijim usponom po pretežno borovoj šumi do tzv. Kruške gdje treba zastati i uživati u pogledu. Tu je i križanje planinarskih putova. Desno – Tučepi 2,45 h i Kotišina 1,45 h, ravno – Vošac 1,15 h i Sv. Jure 3,45 h, Bast 3,45 m i V. Brdo 1,30 h. Nešto malo dalje (5 min) od ovog križanja, dolazimo do slijedećeg križanja. Tu se lijevo odvaja put za Bast 3,45 h i Veliko Brdo 1,30 h. Ravno za Vošac i Sv. Juru.

Malo smo zastali kako bismo uživali u prekrasnom pogledu na Makarsku.

Nastavljamo ravno po serpentinama do prijevoja Malog Vošca i dalje do vidikovca Štrbina (n/v 1338 m) iznad kojeg se uzdiže vrh Vošac (n/v 1422 m).

Na stazi prema vidikovcu Štrbina.

Na vidikovcu Štrbina nalazi se raskrižje putova: Desno preko vrha Perčin za Kotišinu, lijevo za Vošac i Lokvu i Sv. Juru. Kratka pauza uz osvježenje i doručak, te uživanje u prekrasnom krajobrazu.

Odmor na vidikovcu Štrbina (n/v 1338 m).

Odmoreni i osvježeni nastavljamo do pl. doma na Vošcu (n/v 1422 m). Tu smo zatekli članove Gorske službe spašavanja iz Makarske koji su poveli gore i djecu. Ljubazni domaćini pokazali su nam na koji način ćemo stazom doći do vrha sv. Jure.

Vrh Vošac (n/v 1422 m), na kojem je smješten istoimeni planinarski dom, s kojeg se pružaju prekrasni i nezaboravni vidici na Makarsku, Tučepe, Bašku Vodu, Brela, Omiš i dalje prema Splitu. Lijepo se vide: Omiška Dinara i Mosor, Brački kanal i otoci - Brač, Hvar, Korčula, Lastovo i Pelješac.

Pogled prema Omiškoj Dinari i Mosoru.

Zajednička fotografija ispred doma.

U pozadini lijepo se vidi vrh Sv. Jure, a koji je naše krajnje odredište. Naš cilj planinarenja, nije zabiti glavu među koljena i gledati u ispred sebe gdje ćemo stati, žuriti, da se stigne što prije do cilja, a pri tome ništa ne vidjeti. Naš cilj je stići do zadanog cilja i uživati u svakom trenutku prekrasnu ljepotu Biokova, koja nije svakome dostupna. Na vrhu Vošca se zadržavamo neko vrijeme, a nakon toga nastavljamo put prema vrhu Svetom Juri dijelom nemarkiranom stazom, koja vodi od Vošca preko Šabića staje.

U pozadini Vošac i Šubića staje.

Staza je bila dobro ugažena, vidljiva i laka za snalaženje. Nakon 20 minuta laganog hoda i prijeđenih 900 m izlazimo 100 m lijevo od lovačke čeke na markiranu stazu koja vodi dalje za Lokvu i Sv. Juru.

Na stazi.

Nastavljamo uspon po dobro markiranoj i građenoj stazi, i nakon nekog vremena dolazimo do male kapelice „Sv. Mihovila“ prije raskrižja putova - "Babina Vrklja": Lijevo za Lokvu 0,30 h i Sv. Iliju 3,30 h, desno za vrh Sv. Jure i pl. kuću pod Sv. Jurom 1 h.

Staza dalje vodi po udubinama - ponikvama obraslim u bukovu šumu. Staza ne ide izravno prema vrhu, već se spušta u ponikvu, izlazi iz nje obilazeći je, pa ponovo uspinje i tako neprekidno gotovo do samog pl. doma. U blizini se vidi telekomunikacijski toranj i vrh Sv. Jure. No, međutim, nije to tako blizu. U jednom trenutku vrh se doima na dohvat ruke, a nakon toga vrh sa tornjem nestaje. Staza se igra sa nama, neprekidno se spuštamo i dižemo. Sad smo u kamenjaru, sad u šumici i tako naizmjenično.

Na suprotnom vrhu od staze pozira nam jedna divokoza.

Pogled unatrag prema Vošcu.

Vrh se sada čini mnogo bliži. Nema višestrukih spuštanja i dizanja. Noge onemoćale, a ruksak postaje pretežak. Dodatnim naporom izlazimo na asfaltnu cestu, koja nas vodi desno do planinarske kuće pod Sv. Jurom (n/v 1495 m).

Od planinarske kuće pod Sv. Jurom započinjemo uspon na vrh Sv. Jure. Ova staza na cijelom svom dijelu osigurana je konopom, što je od velike pomoći posebno u snježnim uvjetima.

Do crkvice Sv. Jure uspon je trajao 20-ak minuta.

Crkvica Sv. jure.

Ova crkva nalazi se pedesetak metara ispod istoimenog vrha Biokova n/v 1762 m. To je drugi vrh po visini u Hrvatskoj, kao i crkva na najvišoj nadmorskoj visini. Crkva se prvi puta spominje 1640 godine. Kroz stoljeća izgubila je na svojoj izvornosti. Srušena je 1965 godine radi gradnje TV odašiljača, te je premještena istočnije. Današnja crkva Sv. Jure izgrađena 1968 godine, te je nešto viša od izvorne gradnje. Izgrađena je u betonu i obložena kamenom, osim prednje strane.

Za potrebe gradnje odašiljača sagrađena je uska i vijugava cesta koja je asfaltirana 1978. godine. Cesta vodi od ulaza u Park-prirode na području Gornje Podgore sve do vrha Sv. Jure u dužini od 23 kilometra, a ujedno je i najviša prometnica u Republici Hrvatskoj. Sa vrha Sv. Jure pruža se prekrasan panoramski pogled na Zagoru, more i otoke.

Na vrhu Svetog Jure. U pozadini se vide planinski masivi Vran i Čvrsnica, kao i dijelovi općine Tomislavgrad.

Zastava PD "Orlova stina" kojega smo članovi.

Na kraju smo napravili zajedničku fotografiju ispod samog repetitora.

Uslijedio je povratak do Vošca, pa stazom kojom smo i došli natrag do Makarske.

U nastavku slijedi: gpx tragovi.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 16. studenog 2023. godine

16. studenog 2023.godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 16. studenog 2023. godine

Rezultati utakmica prvoga dana ovogodišnje Općinske nogometne lige Tomislavgrad

25. srpnja 2021. godine

Rezultati utakmica prvoga dana ovogodišnje Općinske nogometne lige Tomislavgrad

Danas, 25. srpnja 2021. godine počela je Općinska nogometna liga Tomislavgrad 2021. Kao i svake godine dosad, vjerujemo da će utakmice biti dobro posjećene od strane navijača.

Sarajlije kao branitelj naslova u skupini su sa ekipama Roškog Polja, Eminova Sela/Buhova i Pogaj/Jošanice.

Prva utakmica odigrana danas protiv ekipe Podgaj/Jošanice završila je pobjedom naših 2:1.

Rezultati ostalih utakmica odigranih prvog dana ovogodišnjeg izdanja ONL 2021. su sljedeći:

Roško Polje-Eminovo Selo/Buhovo 2:1

Brišnik-Vedašić/Letka 5:1

Donosimo grupe Općinske nogometne lige:

Grupa A:

Sarajlije

Roško Polje

Eminovo Selo/Buhovo

Jošanica/Podgaj

Grupa B:

Brišnik

Mokronoge/Lug

MZ Sjever/Mokronoge

Grupa C:

Kolo

Šujica

Stipanići

Kongora

Grupa D:

Mesihovina

Crvenice

Mrkodol

Prisoje

Izvor: HNK Tomislav

Uspon na Veliki Vran

U nedjelju, 31. svibnja 2015. godine, planinarska skupina uputila se prema vrhu jedne od najvećih planina Herceg - Bosne.

Glavne značajke:

Veliki Vran

Vrh: Veliki Vran 2074 mNv

Vrijeme do vrha: 2,5 h

Stupanj težine: Srednji

Visinska razlika: 782 mNv

Planinski lanac: Vran

Poteškoće pri orjentaciji: Nema

Opskrba vodom: Nema izvora pitke vode

GPS koordinate polazišta: 43°40.619N, 017°32.538E

GPS koordinate vrha: 43°40.089N, 017°30.336E

U nedjelju, 31. svibnja planinarska skupina uputila se prema vrhu jedne od najvećih planina Herceg - Bosne. Jedna od početnih točaka za uspon na Veliki Vran se nalazi sa sjevero-istočne stane planine na putu prema Kedžari. Kada smo ušli u park prirode "Blidinje" iz smjera Tomislavgrada produžili smo glavnim putem do sredine polja i glavnog raskrižja gdje je se nalazi motel „Hajdučke vrleti“. Ovdje smo skrenuli lijevo prema Rami i Kedžari i vozili se još oko dva kilometra do markacijskih oznaka na lijevoj strani ceste koje označuju početnu točku za uspon prema vrhu.

Prvi dio puta je teško slijediti. Nešto kasnije, staza je bila skrivena u gustom grmlju, ali redovno smo pratili crveno - bijele oznake kojima je staza obilježena. Put nas je dalje odveo do malih poljana i suhih kamenih zidova. Ostavili smo kamene zidine sa naše lijeve strane i krenuli paralelno sa putem, južnim pravcem i naišli smo na mali greben sa stazom, jako oštećenom od erozije, koja se penje u pravcu jugozapada. Nakon 45 min hoda, staza naglo skrece i ulazi u mješovitu šumu, a kasnije vodi do rezervoara za vodu (presušenog), što predstavlja početak prelaska na južne padine planine. Staza kruži južnom stranom planine, prelazi tri male doline krećući se u pravcu zapada oko 1 km, postupno se uspinjući. Nakon treće doline, staza se uspinje ka širokom grebenu koji vodi sve do vrha. Ovaj posljednji dio staze s vremena na vrijeme ulazi u gusto grmlje i raslinje, pa smo morali pažljivo pronalaziti redovne oznake uz stazu. Polomljene i prepiljene grane često predstavljaju najbolji pokazatelj staze koja vodi između granja. Prije samog vrha bilo je snijega. Vrh je bio obilježen velikom gomilom kamenja. Pogled s vrha ostavljao je bez daha.

Tanjini gudini od 300 kila

15.studenog 2023.godine

Tanjini gudini od 300 kila

U današnje vrijeme u svinjcu ili krmčaku imati gudina s 250 do 300 kila pravo je bogatstvo. A čak 5 gudina s takvom kilažom uzgojeno je u obiteljskom gospodarstvu Frane Akrapa Tanje. Kada su u travnju nabavljeni imali su malo više 100 kilograma i bilo je planirano ugojiti ih do 250 kilograma. Njihov napredak tijekom mjeseci bio je vrlo obećavajući. Već u studenom vidjelo se da je to prava roba. Jučerašnje klanje i vaganje iznenadilo je vlasnika ali i sve koji su sudjelovali u ovome poslu. Jedan gudin dostigao je težinu od čak 300 kilograma.

Već nakon klanja i spuštanja u škaf vidjelo se da taj posao neće biti nimalo lagan. Iako dvojica Frana i jedan Ante nisu sumnjali u svoju snagu i sposobnost dobro su se namučili prilikom okretanja ovih tristokilaša. U jednom trenutku se čak posumnjalo u vagu, da ne može izmjeriti svu tu težinu. Francova fotografije s ovim tristokilašima svkako će vrijediti za pokazati i pohvaliti se!

A da klanje svinja nije samo muški posao i da postoji veliki (nevidljivi) dio posla koji urade žene sasvim je jasno. Jer od svinje se ništa ne baca, staro je pravilo. Žene vode brigu da ničega ne nedostaje, da je sve čisto, da majstori imaju što pojesti i popiti… U nekoliko velikih kotlova vrele vode uvijek mora biti. Mila, nevjesta Iva i Jelena potrudile su se da i “ženski dio posla” prati mušku ekipu.

Poznato je da su u posljednje vrijeme čvarci ili cvrljci od sirotinjske hrane postali delicija broj jedan. Stoga se i kod njihove pripreme ništa ne prepušta slučaju.

Soljenje mesa i prava mjera odlika su starih majstora i taj posao se teško prepušta drugima. No, stara je izreka da učenik često nadmaši učitelja, što je i poželjno ali se ne događa uvijek. U ovome slučaju učitelj je zadovoljan i nadzor samo potvrđuje naprijed navedeno.

Kada je završetak glavnih radova pri kraju, često se okupi veći broj znatiželjnih koji žele čuti iz prve ruke sve detalje cjelodnevnoga posla. Svi oni su rado dočekani i počašćeni. Vrijedne domaćice su za sve pripremile obilnu večeru pa uz dobro vino nije nedostajalo niti priče i prepričavanja ovoga vrlo bitnoga dana…

Nekada se govorilo “Kad nema nigdi, ima u Duvnu”, a mi bi parafrazirali i za ovaj dan malo u šali a malo u zbilji mogli napisati “Kad nema nigdi, ima kod Tanje”.