Donacije za mjesno groblje "Navijala" od 07.11.2022. do 09.01.2023. godine

Sarajlije, 18. veljače 2023. godine

Legenda HNL-a Ivan Krstanović novi je igrač Karlovca 1919 - momčad u subotu očekuje veliki derbi kod Mladosti

22. veljače 2024.

Legenda HNL-a Ivan Krstanović novi je igrač Karlovca 1919 - momčad u subotu očekuje veliki derbi kod Mladosti

Iako je u "plavo-bijelim" redovima sve u znaku subotnjeg velikog derbija na gostovanju kod Mladosti u Ždralovima, središnja vijest današnje press konferencije ipak je došla na samom kraju - novi igrač NK Karlovca 1919 je jedna od najvećih legendi HNL-a Ivan Krstanović! Treći strijelac HNL-a u povijesti sa 123 pogotka (ispred njega su samo Vugrinec i Cvitanović), protekle jeseni nije igrao nakon raskida ugovora sa Slaven Belupom, za koji je u četiri sezone postigao 32 pogotka. 

Sada je, upravo pred pressicu, potvrdio svoj dolazak u Karlovac 1919, gdje će nesumnjivo svojim iskustvom i vrhunskim osjećajem za gol predstavljati znatno pojačanje.

A, "plavo-bijele" očekuje zaista iznimno težak početak prvenstva - čak tri uzastopna gostovanja, od kojih već prvo, u subotu u 15 sati, donosi derbi s trećeplasiranom Mladosti iz Ždralova, za kojom šestoplasirani Karlovčani zaostaju dva boda.

Trener Igor Pamić, pak, nije birao epitete za subotnjeg domaćina, ali ni susprezao karlovačke želje.

- Po meni je Mladost najbolja ekipa u ligi, a sada imaju i još boljeg trenera nego što su ga imali. Ali ne bježim od toga da mi idemo tamo pokušati pobijediti, poručuje Pamić.

 Izvor: kaportal.hr

foto: Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL

Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad

15. travnja 2021. godine

Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad

Uprava za ceste Hercegbosanske županije i Livnoputovi d.o.o. Livno potpisali su 12. travnja 2021. Ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad, vrijedan 245.024,09 KM.

Na području općine Tomislavgrad ovim ugovorom će biti obuhvaćene sljedeće dionice (navedeni iznosi su bez uključenog poreznog dijela): Lokalna ceste Bukovica – Roško – Polje, dionica Vranbaba (49.858,00 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši I. (38.543,80 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši II. (24.533,30 KM), Lokalna cesta Blažuj – Buhovo, dionica Zabrda (35.084,00 KM), Lokalna cesta Seonica – Crvenice (52.750,00 KM), Lokalna cesta, naselje Sarajlije (8.653,20 KM).

Zadnji rok završetka ugovorenih radova je 15. srpnja tekuće godine, priopćeno je iz Općine Tomislavgrad.

Donacije za mjesno groblje Navijala na dan 14.03.2023. godine

Donacije za mjesno groblje Navijala na dan 14. ožujka 2023. godine

Najstariji strijelac u povijesti HNL-a rastura i u 42. godini! Utrpao dva gola i - izašao na poluvremenu

07.04.2024.

Najstariji strijelac u povijesti HNL-a rastura i u 42. godini! Utrpao dva gola i - izašao na poluvremenu

Krstanović je pokazao da se od njega mogu očekivati velike stvari

Uvjerljivom pobjedom 4:0 nad gostima iz Hrvaca u sklopu 21. kola 2. Nogometne lige karlovački nogometaši zaokružili su svoj dosadašnji ligaški učinak na 40 osvojenih bodova, od toga kod kuće 24 i 16 na strani. Gosti nisu bili ravnopravan suparnik, a ‘pokosio‘ ih je rano primljeni pogodak, koji je usmjerio utakmicu.

Karlovac 1919, osokoljen prethodnom pobjedom ostvarenom kod Grobničana, krenuo je vrlo angažirano od prve minute, brzo došao do vodstva i riješio pitanje pobjednika. Četiri pogotka postignuta u prvih 45 minuta govore o punoj dominaciji i sjajnom izdanju na travnjaku. Ivan Krstanović, inače najstariji strijelac u povijesti HNL-a, postigao je svoj prvi karlovački gol na način pravog znalca i golgetera, što već godinama dokazuje na HR-terenima i na Ribarev ubačaj s desnog boka našao se na pravom mjestu pospremivši glavom neobranjivo loptu u mrežu. Kada su Da Silva i Bolanča u ‘sendvič‘ stavili i oborili Tankosića za najstrožu kaznu koju je realizirao Pamić, sve je bilo jasno. Još dva pogotka do odmora bili su potvrda glatke pobjede.

Posebno je impresivna bila učinkovitost domaće momčadi, nije to bio dobar dan za vratara Hrvaca Pudara, koji je obranio samo jednu loptu, udarac Matjaža je skrenuo u korner u 27. minuti. Razumljivo, nastavak je donio odrađivanje posla, gost nije uspio ozbiljnije ugroziti karlovačko vodstvo, a domaćin je čekao kraj i drugih 45 minuta nije bilo previše sadržajno. Hrvace ostaju jedna od najslabijih momčad lige po gostujućim rezultatima, stvarno su loši u tom segmentu i imaju samo 4 boda u 11 utakmica izvan svog igrališta.

Dvostruki strijelci i najbolji pojedinci Krstanović i Pamić ostali su u svlačionici i dobili poštedu u drugom poluvremenu. Odlično je odigrala cijela momčad, a posebno Tankosić, Ribar i Stepinac dižu svoju formu i sve više iskazuju svoj veliki igrački potencijal. Vrlo siguran bio je domaći vratar Marković, kojem je ovo peti ligaški nastup za "plavo-bijele", a već četvrti "clean sheet" što je svakako potvrda sigurnosti, čvrstoće, pouzdanosti, odgovornosti i ozbiljnosti obrambene linije i cijele momčadi. Debitantske minuti upisao je mladi talentirani lijevi bek Antičić, po starosnoj kategoriji još uvijek kadet.

Slijedi odlazak u Dugo Selo, bit će to novo bitno iskušenje i izazov u borbi za vrh.

Sportske.jutarnji.hr / Piše: Krešimir Perković / Objavljeno: 03. travanj 2024. / foto Damir Karajac Cropix

Služena sveta misa za blagoslov polja

2. svibnja 2021. godine

Služena sveta misa za blagoslov polja 

Na groblju Sarajlije i Kuk Juriči služena je sveta misa blagoslova polja. Svetu misu vodio je fra Slaven Brekalo, duvanjski župnik. Brojni vjernici pomolili su se za svoje najmilije te upalili svijeće i položili cvijeće uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Blagoslov polja seže u daleku kršćansku prošlost. U vrijeme pape Grgura Velikog (590-604) počinju se obavljati procesije na blagdan sv. Marka, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Kako su se u tim procesijama molile litanije svih svetih, taj oblik pobožnosti se jednostavno nazivao Litanije (Litaniae). Ova pobožnost je nadomjestak za rimsku pogansku procesiju koja se obavljala istoga dana. Ta se procesija kod poganskih Rimljana zvala Robigalija (Robigalia). Njezin smisao je bio odvraćanje štete od pšeničnih polja.

Drugi oblik zaziva blagoslova i zaklinjanja štetnih sila jesu procesije koje su se obavljale tri dana prije blagdana Kristova uzašašća. I ove su procesije nadomjestak rimske poganske prakse ophoda poljima koji se zvao Amabarvalia. Zazivi Božjeg blagoslova na polja i usjeve osobito su njegovani u srednjem vijeku. Liturgijska reforma poslije Drugog vatikanskog sabora je dokinula blagoslov polja na blagdan sv. Marka, a blagoslovne procesije pred blagdan Kristova uzašašća, prosne dane, ostavila je u nadleštvo mjesnih biskupa ili biskupskih konferencija.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 02. travnja 2023. godine

02. travnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 02. travnja 2023. godine

Senzacija nad senzacijama! Vatreni do kraja uništio moćni Liverpool usred Anfielda

11.04.2024.

Senzacija nad senzacijama! Vatreni do kraja uništio moćni Liverpool usred Anfielda

Čudesnu utakmicu odigrali su nogometaši Atalante na gostovanju kod Liverpoola

U prvoj utakmici četvrtfinala Europske lige između Liverpoola i Atalante vidjeli smo veliko iznenađenje. Favorizirani Liverpool je na Anfieldu s 0:3 poražen od Atalante.

Domaćin je očekivano dominirao u posjedu od prve minute, no nisu to uspjeli pretvoriti u konkretne prilike. S druge strane, gosti iz Bergama su smireno čekali svoju priliku i u 38. minuti poveli. Gianluca Scamacca je dočekao povratnu loptu na rubu kaznenog prostora i odmjerenim udarcem dovodi svoju momčad u vodstvo. Dojam je i da je vratar Liverpoola Caoimhin Kelleher mogao bolje reagirati.

Za Atalantu od prve minute nastupa i hrvatski reprezentativac Mario Pašalić koji je već u trećoj minuti propustio priliku za vodstvo Atalante, ali je to naplatio kasnije.

U 61. minuti Atalanta je udvostručila vodstvo na gotovo identičan način. Ponovno je Scamacca dočekao povratnu loptu i pospremio ju ja za velikih 2:0 Atalante na Anfieldu. Potvrda pobjede došla je u 83. minuti kada je strijelac postao Pašalić. Bivši igrač Hajduka je ispratio akciju do kraja i pospremio odbijanac u mrežu.

Solidnu prednost uoči uzvrata ima i Bayer Leverkusen koji je pobijedio West Ham United sa 2-0 postigavši oba gola u samoj završnici utakmice. Strijelci su bili Jonas Hofmann (83) i Victor Boniface (90+1).Lider njemačkog prvenstva je protiv posljednjeg pobjednika Konferencijske lige dominirao cijeli susret. "Apotekari" su imali 65 posto posjeda lopte te čak 32 udarca prema suparničkim vratima. Lukasz Fabianski je branio sjajno, no u završnici je dva puta pokleknuo.

Bayeru je to bila 42. utakmica ove sezone u svim natjecanjima bez poraza. Josip Stanišić je igrao za domaćine do 67. minute.

U talijanskom obračunu Roma je na San Siru porazila Milan sa 1-0, a gol odluke zabio je Gianluca Mancini u 17. minuti.

Milan je dobio oba ligaška susreta ove sezone, a do ove utakmice izgubio je samo jednu od posljednjih 13 međusobnih ogleda.

U posljednem susretu večeri Benfica je pobijedila Marseillle sa 2-1.

Portugalski sastav je poveo 2-0 golovima Rafe Silve (16) i Angela di Marije (52), a za OM je zabio Pierre-Emerick Aubameyang (67).

Uzvratni susreti su 18. travnja.

Milan - Roma 0-1 (Mancini 17)

Bayer Leverkusen - West Ham 2-0 (Hofmann 83, Boniface 90+1)

Liverpool - Atalanta 0-3 (Scamacca 38, 62, PAŠALIĆ 83)

Benfica - Marseille 2-1 (Rafa Silva 16, Di Maria 52/Aubameyang 67)

SN objavljeno: 11. travanj 2024.

INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO, porijeklom iz Sarajlija: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje

05. svibnja 2021. godine

INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje

Makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, rođena Škaro, živi u Zagrebu. Otac joj je iz Sarajlija, partnerica je i uspješna voditeljica trgovanja u InterCapitalu, govori o mogućoj preobrazbi domaćeg gospodarstva kroz NPOO, rastu BDP-a, hrvatskim obveznicama.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji bi u hrvatsko gospodarstvo trebao usmjeriti više od 6 milijardi eura bespovratnog europskog novca upućen je na vrednovanje u Europsku komisiju. Dokument je izazvao veliku buru u javnosti, kako političkoj, tako i poduzetničkoj. Može li NPOO temeljito preobraziti domaće gospodarstvo – što je početna pozicija s koje je pokrenuta njegova izrada – te treba li oporavak od koronakrize pretpostaviti drugom velikom cilju Vlade – ulasku u eurozonu – za Poslovni dnevnik govori makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, partnerica i voditeljica trgovanja u InterCapitalu.

Vlada je krajem prošlog tjedna uputila Europskoj komisiji prijedlog hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prema dosadašnjim javno dostupnim informacijama, kako ocjenjujete njegovu ambicioznost te može li NPOO temeljito reformirati i preobraziti domaće gospodarstvo?

Polemika koju pratimo zadnjih tjedana oko toga koliki se dio NPOO-a odnosi na privatni, a koliki na javni sektor, možda je maknula fokus sa samog sadržaja plana. Spomenula bih samo neke od ciljeva iz objavljenog sažetka, kao što je dosezanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji iznad 35 posto do 2030., razvoj infrastrukture za recikliranje otpada, digitalizacija u javnom sektoru, reforma obrazovanja kroz uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom obrazovanju, povećanje udjela odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje, poticajni programi za istraživanje i inovacije… Planu s ovakvim ciljevima ne može se poreći njegova ambicioznost, pogotovo ako uzmemo u obzir da je najveći naglasak na zelenoj tranziciji, smjeru u kojem nas vuče Europa i koji za naše gospodarstvo predstavlja iskorak za koji bismo se sami teško odlučili tako skoro. Na kraju krajeva, sami bespovratni iznos od 6,3 milijardi eura, oko 13 posto našeg petogodišnjeg prosjeka BDP-a, čini ga ambicioznim. Prema nekim Vladinim procjenama, plan bi trebao generirati oko 100.000 novih radnih mjesta, dok je trenutačno na HZZO-u prijavljeno oko 150.000 nezaposlenih osoba, iako u realnosti ima i prikrivene nezaposlenosti zbog Vladinih mjera. Po svemu sudeći, NPOO bi, dakle, trebao imati snagu preobraziti domaće gospodarstvo. Planiranje je tek prvi korak, a drugi vjerojatno i bitniji je sama realizacija i implementacija jer isplate su u etapama i bit će uvjetovane provedbom dogovorenih reformi i investicija.

Kako komentirate zamjerke da se ulaganja predviđena NPOO-om prvenstveno odnose na javne infrastrukturne projekte koji neće donijeti previše koristi privatnom sektoru?

Uz otklanjanje posljedica pandemije, osnovni cilj NPOO-a je pokrenuti gospodarski oporavak i ojačati otpornost gospodarstva, kako bismo ga u što boljem stanju predali budućim generacijama. Fokus na javnim infrastrukturnim projektima je stoga očekivan i potreban.

Ipak, smatram kako barem jednaki prostor treba dati i direktno projektima privatnog sektora uz koje se veže veći multiplikator, odnosno koji su potentniji za ekonomsku produktivnost i rast, a ne računati na efekt prelijevanja s javnih na privatne investicije do čega može, ali i ne mora doći.

Kako ocjenjujete prijedloge privatnog sektora o korištenju europskog novca?

Prijedlog HUP-a, osim što je detaljan i konkretan, nudi nekoliko zanimljivih prijedloga i inicijativa. Posebno bih pozdravila stavljanje fokusa na povećanje inovativnosti kroz istraživanje i razvoj za privatni sektor za koji predviđaju 6,6 milijardi kuna, a što nam po mom mišljenju može donijeti najveći i najbrži iskorak prema naprijed. Riječ je o gotovo tri puta većem iznosu nego što je Vlada predvidjela u svom planu za javni i privatni sektor zajedno.

Izgledno je da nas i ove godine ne očekuje značajno bolja turistička sezona. S obzirom na važnost turizma u BDP-u, kakav rast gospodarstva očekujete u 2021. godini?

Prošle godine u ovo vrijeme bilo je možda još manje razloga za ikakva očekivanja od turističke sezone pa smo ipak uspjeli ostvariti oko 50 posto turističkih prihoda u odnosu na 2019. Ne treba podcijeniti koliko se sektor usluga brzo može oporaviti kada se restrikcije smanje, odnosno uklone te stoga ipak očekujem bolju turističku sezonu nego prošle godine.

Uz to, najveći poticaj rastu gospodarstva trebao bi ipak doći od potrošnje građana koji, osim što su se već prilagodili životu u pandemiji, imaju i značajno veću štednju na raspolaganju. Ni investicije ne bi trebale razočarati uz spomenuti europski poticaj te općenito povoljne uvjete financiranja. Rast BDP-a u 2021. trebao bi stoga lako premašiti 5 posto.

5 posto predviđenog rasta hrvatskoga BDP-a u 2021. lako bi moglo biti premašeno

Kriza izazvana pandemijom prekinula je trend smanjenja javnog i vanjskog duga. Po vašem sudu, kako će u idućih nekoliko godina izgledati trendovi u javnim financijama?

Još ova godina će vjerojatno biti godina povišenih deficita svugdje u svijetu kako bi se gospodarstvima pružila potrebna pomoć. Trenutačno je investitorska javnost (pa i rating agencije) manje preokupirana samom razinom javnog duga, a više udjelom troškova kamata u proračunskim rashodima koji nisu značajni. Dapače, na povijesno su najnižim razinama unatoč rekordno visokom javnom dugu i omogućuju prolongiranje ovakvog stanja. Već idućih godina, međutim, očekujem povratak trendu smanjivanja javnog duga, kao svojevrsnu pripremu za buduća krizna vremena.

Kakvo je trenutačno povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama?

Povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama trenutačno je i dalje na visokoj razini i to unatoč tome što se ova godina zasad pokazala kao vrlo izazovna za obveznice kao investicijsku kategoriju, prvenstveno zbog očekivanja veće inflacije i povećanih potreba zemalja za financiranjem. Prinos na hrvatsku inozemnu desetogodišnju eursku obveznicu tako se i dalje kreće na relativno niskim razinama od oko 1 posto, dok je prosječan prinos u razdoblju 2017.-2019. iznosio oko 2,10 posto. Pritom treba uzeti u obzir otežavajuću okolnost za naše inozemne obveznice, a to je da nemaju izravnog kupca u središnjim bankama, luksuz koji ima većina razvijenih zemalja svijeta, pa tako primjerice i članice eurozone gdje Europska središnja banka (ECB) kroz niz programa ima značajne iznose na raspolaganju za otkup obveznica. PEPP (Pandemic Emergency Purchase Programme), da spomenem samo trenutačno europski najizdašniji program, težak je primjerice 1,85 bilijuna eura i namijenjen je kupnji obveznica eurozone do ožujka 2022., a iz njega je potrošeno trenutačno tek nešto više od pola predviđenog iznosa.

S obzirom na okružje vrlo niskih kamatnih stopa koje će izgledno potrajati još nekoliko godina, smatrate li da je to prilika za napuštanje politike proračunske štednje te financiranje investicija povoljnim kreditima?

Zahvaljujući izdašnim fiskalnim poticajima te brzoj kampanji cijepljenja, SAD bi već ovih mjeseci trebao nadoknaditi BDP izgubljen zbog izbijanja Covid epidemije. Iako je Next Generation EU velik iskorak, Europu i Hrvatsku povratak na predpandemijske razine BDP-a čeka tek tijekom iduće godine. Da, središnje banke najavile su potporu svojim gospodarstvima kroz niske kamatne stope u idućem razdoblju i rekla bih da je to trenutačno stvarno prilika za napuštanje politike proračunske štednje. Fiskalni multiplikatori u uvjetima ekspanzivne monetarne politike i uz ekonomije koje rade ispod svojih kapaciteta mogu biti prilično visoki.

Bliže sam stavovima ekonomske struje koja se zalaže da je u ovakvim izvanrednim uvjetima u kojima smo se našli bolje nastojati napraviti i više nego što je gospodarstvu potrebno za potpuni oporavak i tako radije riskirati inflaciju nego da se oporavak razvuče na duže vremensko razdoblje.

Po mom mišljenju to pogotovo vrijedi za Europu, a time i za Hrvatsku, tim više jer je Europska komisija za 2021. godinu suspendirala pravila fiskalne discipline pa se države-članice zbog nepridržavanja fiskalnih pravila ne kažnjavaju ulaskom u Proceduru prekomjernog manjka. Vrlo je izvjesno da će se to produžiti i na 2022. godinu.

Hrvatski fiskalni deficit je ove godine inicijalno relativno oprezno planiran ispod 3 posto (vidjet ćemo što će donijeti rebalans) kako bi se zadovoljili kriteriji ERM čekaonice. Ulazak u eurozonu nam donosi značajne benefite, poput uklanjanja tečajnog rizika i povoljnijeg financiranja, no čini mi se kako se zdravlje ekonomije ne bi trebalo tome podrediti.

Premijer Andrej Plenković najavio je očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu u drugoj polovici 2024. čime je početni rok pomaknut za godinu i pol. Je li i 2024. godina realan rok?

Sve ovisi kakav će stav zauzeti Europska komisija o prekoračivanju granice od 3 posto fiskalnog deficita, kriterij koji smo prekršili prošle, a vjerojatno ćemo i ove godine. S obzirom na pandemijske uvjete, vjerujem ipak da to ne bi trebalo biti presudno i da je ulazak u eurozonu u drugoj polovici 2024. godine realan rok.

Izvor: Poslovni.hr

Postavljanje kućnih brojeva u Sarajlijama

Sarajlije, 25. travnja 2023. godine

Postavljanje kućnih brojeva u Sarajlijama

Protekloga mjeseca započelo je označavanje i postavljanje kućnih brojeva u svim naseljima na području naše općine (u naselju Tomislavgrad, u gradu, je završeno ranije, 2020./2021.). A danas je postavljanje pločica krenulo i kod nas u Sarajlijama. Prema Odluci Općinskog vijeća Tomislavgrad stanovnici čiji objekti dobivaju pločicu s kućnim brojem obvezni su za istu platiti iznos od 10 KM. Cijelim projektom će svako naselje, ulica, trg, zgrada, na koncu i svako kućanstvo u općini Tomislavgrad, dobiti točan naziv i broj čime će se traženo odredište pronalaziti brže i učinkovitije što u konačnici znači i vremensku, ali i novčanu uštedu.

Ivan Krstanović u razgovoru za Germanijak.hr priča o svojoj karijeri, golovima, transferima…

02.svibnja 2024.godine

Ivan Krstanović u razgovoru za Germanijak.hr priča o svojoj karijeri, golovima, transferima…

foto: tomislavnews.com

Bio je 10 mjeseci izvan terena, već se okrenuo ‘postkarijeri’, iako se uvijek nadao da će mu se otvoriti i da će zabiti još ta četiri gola. Međutim, jedan je poziv, onaj Igora Pamića iz Karlovca, iz Druge NL, ipak presudio i Ivan Krstanović vratio se nogometu. Iako je napunio 41 godinu, još uvijek trese mreže, u dresu Karlovca zabio je dosad tri pogotka, baš koliko mu je trebalo u HNL-u da se na vječnoj listi izjednači s Igorom Cvitanovićem.

“On je na 126, ja sam ostao na 123. Šteta, nadao sam se da ću ga prestići, ali, nije se dogodilo. Žao mi je, naravno, međutim, kad bolje razmislim zapravo i nemam za čime žaliti.”, priča nam Krstanović, vraćajući se s treninga u Karlovcu prema Zagrebu. Karijera za filmsku priču, Div iz Tomislavgrada, kako su ga često zvali, dostigao je brojke, koji, vjerojatno, ni sam nije mogao sanjati. No, ostali smo prvo na istoj temi, trećem mjestu povijesne HNL-ove ljestvice strijelaca.

“Kad sam završio sa Slavenom Belupom, bilo je nekih naznaka da bih mogao ostati u HNL-u. No, vrijeme je prolazilo, ništa konkretno se nije dogodilo, zvalo me nekoliko drugoligaša, nisam htio prihvaćati te ponude, jer, meni je pravi motiv bio HNL i dostizanje Cvitanovića. Na kraju, zvali su me iz Rudeša, ali već prekasno, kad sam bio mjesecima izvan nogometa i kad povratak u HNL možda i ne bi imao smisla. Da se dogodilo ranije, prihvatio bih, pokušao srušiti Cvitu. Naravno, prvih mjeseci mi je nedostajao nogomet, bilo mi se teško naviknuti na mirovinu, igrao sam s društvom po terminima, igrao mali nogomet. A onda je došao poziv iz Karlovca i rekoh: ‘Ajde, idem još malo igrati, dok još mogu.'”

No, na ljeto ipak planira definitivno završiti karijeru?

“Ha, rekao sam i lani da ću završiti pa, eto, nisam. Da, kako sad razmišljam, mislim da ću na ljeto konačno objesiti kopačke o klin, ali neću obećati. Krenuo sam na trenersku Akademiju, polažem za A licencu, svjestan sam da sam u godinama, u kojima moji vršnjaci već imaju ozbiljne trenerske karijere. I vrijeme je da na ljeto odlučim što ću i kako ću, kojim putem. Hoću li ozbiljnije u trenere, biti nekome pomoćnik u seniorima, ili krenuti od mlađih uzrasta. Stiže vrijeme za te odluke.”

Kad se okrene iza sebe ima se čime ponositi. Štoviše, nije mogao ni zamišljati da će ući u anale HNL-a, kao jedan od najboljih strijelaca u povijesti.

“Ja sam jako kasno počeo s ozbiljnim nogometom i cijela je ta priča bila vrlo neobična. Igrali sam za Posušje protiv Čelika, koji se tada borio za naslov. Na utakmici je bio Igor Čalo, gledao je valjda nekog drugog igrača, a ja sam zabio tri gola, pobijedili smo 3-2 i Čalo me doveo u Zagreb. Bilo je tada i drugih opcija, recimo, zvao me i Hajduk, barem se tako pričalo, Međutim, došao sam u Zagreb, bilo mi je tada već 25 godina. Mnogi moji vršnjaci tada su imali ozbiljne karijere, ja sam, praktički, bio na početku. I zato se ne mogu i ne smijem žaliti, jer, da mi je tada netko rekao da ću biti treći strijelac u povijesti HNL-a rekao bih mu da je lud. Došao sam u Hrvatsku s 25 godina i to sam postigao!?”

Spomenuo je da ga je zvao i Hajduk. Nije otišao u Split, ali je zato Hajduku najviše zabijao. Čak 19 golova! Je li ga Hajduk najviše motivirao ili je to ipak čista slučajnost?

“Ma, ne bih rekao da mi je bilo draže zabijati Hajduku nego ostalima i da sam protiv Splićana igrao s većim motivom. Ne, uvijek sam igrao jednako, ali doista mi je protiv Hajduka uvijek sve polazilo od noge. Praktički, kako god sam zapucao, tako je ulazilo. Sjećam se jedne utakmice, dok sam igrao za Slaven, golman je ni iz čega pogriješio, dobio sam loptu, puknuo i ušla je. A dotad gotovo nismo imali priliku na toj utakmici. Ispada da sam Hajduku zabijao radije nego drugima, ali to je doista splet okolnosti.”

Inače, kopajući po bespućima statistike, došli smo do podatka da je Krstanović jedan od rijetkih (uspjeli smo pronaći još sam Davora Vugrinca i Marina Leovca), koji je pobijedio Dinamo u Maksimiru s tri različita kluba. Uspio je to sa Zagrebom, Rijekom (dvaput) i Slavenom Belupom. Bio bi i apsolutni rekorder da nije bio ozlijeđen kad je Modre u Maksimiru (4-1) pobijedila Lokomotiva.

“Nisam znao za taj podatak, ali, zanimljivo. Stvarno, kad pogledam što sam sve napravio u karijeri, s obzirom kad sam počeo, mogu biti ponosan.”

Kad je igrao najbolji nogomet karijere, gdje se najbolje osjećao?

“Ipak, igrati u onom Dinamu, u Ligi prvaka, to je bio vrhunac. I danas, kad gledam s društvom Ligu prvaka, volim se pohvaliti ‘tu je tata-mata zabijao’, haha. A možda sam najbolji nogomet igrao u Rijeci, kad sam u jednoj polusezoni zabio 13 golova. Bilo je to razdoblje nakon one suspenzije, nakon trzavica s Armadom. Imao sam dodatan motiv, želio sam dokazati da vrijedim i malo sam se i zainatio. Rekao sam: ‘sad ću vam pokazati kakav sam igrač’, haha. I zabio sam 13 u polusezoni!”

Krstanovićeva je karijera posebna i jer nikad nije otišao iz HNL-a u inozemstvo. Igrao je u Zagrebu, Dinamu, Rijeci, Lokomotivi, Zadru i Slaven Belupu, ali unatoč svim tim golovima, nije nikad napustio Hrvatsku.

“Ja sam tip, koji ne voli ići daleko od kuće. Ponuda je bilo, mogao sam u Aziju, Iran, Kinu, bilo je još opcija, ali ja nikad nisam o tome previše razmišljao. Evo, ja sad, u ovim godinama ne bih otišao u Kinu da mi netko ponudi pet milijuna eura! Jednostavno, nije me zanimalo, nisam lud za tim destinacijama, uvijek znam reći da idem tamo gdje mogu doći autom, haha. Skroman sam čovjek, nisam rastrošan, živim normalno i nisam išao za novcem, nisam tražio više nego što mi treba. I svoje sam ambicije ostvario u HNL-u. Ipak, žao mi je samo zbog jedne stvari.”

Koje?

“Jedini transfer, zbog kojega mi je bilo žao što se nije dogodio, jest onaj u Englesku. Bio sam u Dinamu, tražio me Sheffileld Wednesday, tada klub iz Championshipa, bilo je sve dogovoreno, čekao se samo potpis. No, nažalost, nisam dobio radnu dozvolu, nisam igrao u reprezentaciji, tada su takvi igrači teško dolazili u Englesku, radna dozvola je bila veliki problem. Meni nije bilo suđeno, ali, kažem, doista ne mogu žaliti za previše stvari, teško da bih poželio bolju karijeru, pogotovo s 25 godina kad sam tek došao u HNL.”

Pitali smo ga i za prognozu nedjeljnog derbija na Rujevici. Igrao je i u Rijeci i u Dinamu, kako vidi rasplet borbe za naslov?

“Već sam i ranije kazao da očekujem Rijekin kiks, dogodio se protiv Lokomotive. Normalno je da Rijeka ne može stalno pobjeđivati, da je morala negdje i izgubiti bodove. Međutim, to ne mora ništa značiti, na Rujevici je teško itko favorit, čak ni Dinamo to nije, iako su Modri, po meni, ipak, favoriti za naslov prvaka, zbog iskustva, ali i trenutne forme. Sve je moguće u nedjelju, Rijeka bi pobjedom opet preskočila Dinamo, a Dinamo bi trijumfom otišao na plus četiri, iako, ne mislim da će derbi odlučiti prvaka. Još su tri utakmice do kraja, igraju i jedni i drugi s Osijekom, neće im biti lako pobijediti.”

Piše: GERMANIJAK.HR

www.tomislavnews.com/Foto uz naslovnicu: Ivan Krstanović Popo i Mario Pašalić u Sarajlijama

Članovi HKUD ”Sarajlije” odlično predstavili duvanjsku narodnu nošnju u Mostaru!

30. studenog 2019. godine

Članovi HKUD ”Sarajlije” odlično predstavili duvanjsku narodnu nošnju u Mostaru!

U Mostaru je, u organizaciji HKUD “Sveti Ante” iz Cima održana Prva revija tradicijskog ruha ”Od mora do Save”, a koja je okupila 21 kulturno-umjetničko društvo iz B i H.

Narodnu nošnju, ruho duvanjskog kraja, predstavili su članovi HKUD ”Sarajlije” iz Tomislavgrada. Sudeći po srdačnom i toplom pljesku publike, ali i po fotografijama koje objavljujemo, uradili su to na najbolji, odličan način, čestitamo!

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 14. travnja 2023. godine

27. travnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 14. travnja 2023. godine

Sveta misa i blagoslov polja na našem groblju

30. travnja 2023. godine

Sveta misa i blagoslov polja na našem groblju

Na groblju Sarajlije i Kuk Juriči služena je sveta misa blagoslova polja. Svetu misu vodio je fra Stjepan Marinović. S obzirom da je pred nama bio Praznik rada, veći je i broj onih koji su pohodili počivališta svojih najmilijih.

Blagoslov polja seže u daleku kršćansku prošlost. U vrijeme pape Grgura Velikog (590-604) počinju se obavljati procesije na blagdan sv. Marka, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Kroz ovu pobožnost vjernici mole za blagoslov plodova svoga rada. Kod nas se od starina ovi blagoslovi i obredi drže po grobljima tako da svako selo ima svoj blagoslov. Za vrijeme blagoslova mole se litanije svih svetih. Svećenik moli blagoslovne molitve okrećući se na četiri strane svijeta.

ONL Tomislavgrad 28.07.2024: Sarajlije – Eminovo Selo 3:2

28. srpnja 2024.

ONL Tomislavgrad 2024: Četiri utakmice, puno golova i odlična posjeta

Danas su odigrane četiri utakmice ONL Tomislavgrada 2024. Lijepo vrijeme i veliki broj gledatelja učinili su ovu nogometnu nedjelju vrlo zanimljivom. Svi koji su boravili na velikoj tribini mogli su primjetiti da je pristigao veliki broj naših ljudi iz inozemstva. Razgovor na njemačkom jeziku mogao se čuti na svakom koraku. Dalo se zaključiti da su nogometni tereni HNK Tomislav postali mjesto susreta ljudi, koji uz razgovor prate i nogometna zbivanja.

Evo današnjih rezultata:

15:15 Mrkodol – Bukovica 2:3

16:30 Kolo – Omolje/Borčani 0:7

17:40 Sarajlije – Eminovo Selo 3:2

18:50 Stipanići – “Crvenice 2” 4:1 

Uspon na Veliku Goliju

08. svibnja 2021. godine

Uspon na Veliku Goliju

Naš Ileško i nekolicina ljudi koji vole prirodu i planinarenje uspeli su se na Veliku Goliju.

Velika Golija (ponekad se naziva samo Golija) je planina u Bosni, između Glamočkog polja na sjeveroistoku i Livanjskog polja na jugozapadu. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Na istoku ju prijevoj Koričina (1113 m) odvaja od Krug-planine u podnožju Cincara. Sjeverozapadno od planine Velike Golije nalazi se planina Staretina koja je bȉlo nižeg međugorja koje povezuje Goliju sa Šator-planinom. Najviši vrh Velike Golije je Veliki vrh, kojega se ponekad poput planine naziva i Velika Golija, a nalazi se na njenom sjeverozapadnom dijelu. Visok je 1891 m (prema Jugoslavenskoj enciklopediji), 1890 m (prema starijim topografskim kartama i prema Hrvatskoj enciklopediji) ili 1892 m (prema drugim izvorima). Visina planine opada prema jugoistoku. Gornji dijelovi su joj potpuno goli - bez visoke vegetacije. Niži dijelovi padina pokriveni su šumom.

Sjeveroistočnim podnožjem vodi cesta Glamoč–Livno a jugozapadnim Glamoč - Bosansko Grahovo.

U nastavku pogledajte fotografije načinjene tijekom uspona. 

Uspomena iz školskih dana, škola Sarajlije

08. svibnja 2023. godine

Uspomena iz školskih dana, škola Sarajlije

Stoje:

Tomislav Perković Vasić (Letka),  Ante Jurič Mali (Kuk), Ante Jurič Bagarušin (Kuk), pokojni Jozo Jurič (Kuk), Ivan Mašić Ićan (Sarajlije), Ilija Jurič (Kuk), Jozo Lučić (Sarajlije), Stipan Baćak (Letka), učiteljica Toda.

Donji red:

Nikola Baćak Nidže (Letka), Ante Jurič Lero (Kuk), Jela Mašić Gara (Sarajlije), Ružica Landeka (Sarajlije), Ratka Sladoja (Sarajlije), Ivanka Sladoja (Sarajlije), pok. Marija Baćak (Letka), Jela Križanac (Sarajlije)

Zahvala Tomislavu Perkoviću Vasiću za fotografiju. 

ONL Tomislavgrad 30.07.2024: Sarajlije – “Crvenice 2” 7:0

30. srpnja 2024.

ONL Tomislavgrad 30.07.2024: Zanimljive utakmice i puno golova

Danas su odigrane četiri utakmice ONL Tomislavgrad 2024. Ukupno je postignuto 16 golova ili 4 po utakmici što je atraktivno i zanimljivo za gledatelje. Posjeta je ponovno bila solidna čemu pridonosi i lijepo vrijeme i odlični uvjeti za igru.

Evo rezultata:

15:15 Sarajlije – “Crvenice 2” 7:0

16:30 Stipanići – Eminovo Selo 1:3

17:40 Mrkodol – Omolje/Borčani 0:1

18:50 Grabovica/Dobrići – Bukovica 2:2

Mladi farmeri s Duvanjskog polja: Ne odlaze svi mladi s rodne grude

25. svibnja 2021. godine

Mladi farmeri s Duvanjskog polja: Ne odlaze svi mladi s rodne grude

Mlade obitelji iz Duvanjskog polja prekidaju trend odlaska iz općine Tomislavgrad. Prostrano Duvanjsko polje pruža idealne uvjete za razvoj stočarstva. Bez obzira na zabrinjavajući odlazak mladih u potrazi za boljim uvjetima za život, stočni fond na Duvanjskom polju sve je bogatiji, piše HRT.

Sve više mladih odlučuje budućnost svojim obiteljima graditi na rodnoj grudi. Oni uzgajaju 10.000 krava i godišnje u obližnje livanjske mljekare plasiraju 13 milijuna litara mlijeka. Na južnom rubu Duvanjskog polja u Mrkodolu, zatekli smo 25-godišnjeg Stipana Andrića u staji sa 120 grla. Njegov je otac novac zarađen u Austriji uložio u imanje.

– Krenuli smo 2009. godine s jedom kravom. Onda je krenuo posao, kupovali smo. Većina ovih krava je simentalske pasmine. Nešto ima ukrižanog holštajna, ali 95 posto je simentalac. Zadovoljni smo s obzirom na to da nemamo neku kvalitetniju hranu i teško je možemo proizvesti, jer nemamo kvalitetno zemljište, ali mi smo zadovoljni, priča za HRT Stipan Andrić iz Mrkodola.

Na drugom kraju Duvanjskog polja, u Sarajlijama mliječne krave uzgaja obitelj Krstanović. Na njihovoj je farmi 105 grla.

– Borba je velika, tu su krediti, a malo imamo i svoja sredstva. Borimo se i s vremenom, stalno pomalo ulažemo, odvajamo od sebe. Ima i poticaja, moglo bi malo i bolje, ali dobro je zadovoljni smo, može i gore, istaknuo je Ante Krstanović, Sarajlije.

Mladim poljoprivrednicima svakodnevno je pri ruci veterinarska služba. Ante Klarić pomaže svojim uslugama i savjetima, dobro poznaje stanje na terenu.

– Jako mi je drago što se mladi ljudi i obitelji okreću poljoprivredi. Više nije sramota biti poljoprivrednik, kao što je nekada bilo. Mislim da to ima svoju budućnost u proizvodnji mlijeka i mesa, naglasio je Ante Klarić, dr. vet. med., Veterinarska stanica Mrkodol.

Mladi ljudi prihvaćaju nove tehnologije, ulažu u razvoj svojih gospodarstava. Obitelj Braovac iz Stipanića od 1998. bavi se uzgojem ovaca. Od prodaje janjaca živi višečlana obitelj, a svake godine ulažu i u razvoj.

– Štalu smo radili 2018. godine. To je objekt je dužine 18 metara, a širine jedanaest, to je nekih 660 kvadrata. Za naše potrebe dovoljno, ali ima i dalje ulaganja. Znači treba i sjenik proširivati, takav je obim posla da se jednostavno mora ulagati i ići dalje, istaknuo je Perica Braovac iz Stipanića.

Braća Zrno u Baljcima imaju farmu od 400 ovaca. Na imanju su svi, od najstarijih do najmlađih.

– Kamo sreće da su se ovi što su otišli, da su se odlučili za uzgoj, za ostanak po našim selima, mislim da je puno bolje ostati tu i raditi, nego ići vani. Ne znam, ja samo vozao špediciju dvanaest godina, a sad sam ovdje s bratom, rekao je Stjepan Zrno, Baljci.

Jedan od najpoznatijih mladih farmera u Duvanjskom kraju svakako je Ljuban Gudelj iz Crvenica. Fakultet je završio u Zagrebu, jedno vrijeme radio u policiji i trgovini, a danas ima veliku farmu s 250 koza.

– Mislim da je poljoprivreda jedina grana koja ima ovdje perspektivu. Bog nam je dao takav teren, trebamo to iskoristiti, boriti se i raditi. Mislim da budućnosti ima. Evo vidjeli ste dosta farmera, to su mladi ljudi koji imaju svoje obitelji, puno djece, mislim da budućnosti ima, poručio je Ljuban Gudelj, Crvenice.

Nove staje, živost u njima i vrijedni mladi ljudi navješćuju novi život u selima oko Tomislavgrada. Mlade obitelji na svojim imanjima prihvatili su izazov života, koji nije lagan, ali ima svoje draži.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 31. svibnja 2023. godine

31. svibnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 31. svibnja 2023. godine