Ruža Miškić i Krešimir Tabak pobjednici zadnjeg kola lige “Ante Baković Fante”

23. listopada 2020.godine

Ruža Miškić i Krešimir Tabak pobjednici zadnjeg kola lige “Ante Baković Fante”

Jučer je održano 16. kolo Duvanjske trkačke lige “Ante Baković Fante” i ujedno zadnje kolo lige za ovu godinu. Pobjednici 16. kola su Krešimir Tabak i Ruža Miškić. Nakon utrke održano je kratko druženje uz prikladnu okrjepu.

U ženskoj kategoriji pobjednica lige je Josipa Baković, dok su druga i treća Vesna Ćavar i Ruža Miškić.

U muškoj kategoriji pobjednik lige je Kristijan Ivan Jurič dok su drugi i treći Krešimir Tabak i Mario Kovačević.

Pobjednik u utrci na 1 milju pobjednik je Matej Galić, navodi se na FB Stranici AK Puls Tomislavgrad.

Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad

15. travnja 2021. godine

Potpisan ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad

Uprava za ceste Hercegbosanske županije i Livnoputovi d.o.o. Livno potpisali su 12. travnja 2021. Ugovor o izvođenju radova/ sanacije izvanrednog održavanja lokalnih cesta na području općine Tomislavgrad, vrijedan 245.024,09 KM.

Na području općine Tomislavgrad ovim ugovorom će biti obuhvaćene sljedeće dionice (navedeni iznosi su bez uključenog poreznog dijela): Lokalna ceste Bukovica – Roško – Polje, dionica Vranbaba (49.858,00 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši I. (38.543,80 KM), Lokalna cesta Bukovica – Roško Polje, dionica Radoši II. (24.533,30 KM), Lokalna cesta Blažuj – Buhovo, dionica Zabrda (35.084,00 KM), Lokalna cesta Seonica – Crvenice (52.750,00 KM), Lokalna cesta, naselje Sarajlije (8.653,20 KM).

Zadnji rok završetka ugovorenih radova je 15. srpnja tekuće godine, priopćeno je iz Općine Tomislavgrad.

Donacije za mjesno groblje Navijala na dan 14.03.2023. godine

Donacije za mjesno groblje Navijala na dan 14. ožujka 2023. godine

Duvnjak Hrvoje Krištić državni prvak u taekwondou

20.listopada 2020. godine

Duvnjak Hrvoje Krištić državni prvak u taekwondou

U nedjelju 18.10. 2020. na Državnom prvenstvu u taekwondou nastupio je i TKD klub Student koji je ostvario odličan uspjeh. Natjecanje se održalo u Zenici, a uz pridržavanje svih epidemioloških mjera nastupilo je 310 natjecatelja iz 39 klubova.

Studenti su se s ovog prvenstva vratili s tri naslova državnog prvaka i dva zaslužena srebra.

Zlato u poomsama osvojile su Arnela Sudar i Lucija Bašić, koja je ujedno proglašena i najboljom formašicom BiH. Srebro u ovoj disciplini osvojile su Petra Orlović i Martina Grubišić.

U borbama, naslov državnog prvaka osvojio je Hrvoje Krištić, dok je Arnela Sudar osvojila srebro. Kako javlja portal mandino-selo.com,  Hrvoje je iz Borčana, sin pok. Zvonke i Nediljke Krištić.

Odličan nastup u neizvjesnoj borbi za medalju, zabilježio je član Studenta, Hrvoje Marinčić.  

Također, TKD klub Student zauzeo je 3. mjesto u ukupnome poretku seniora.

Čestitamo našim studentima na osvojenim medaljama i peharima, te im želimo sreću na budućim natjecanjima!

TKD klub Student/mandino-selo.com

Služena sveta misa za blagoslov polja

2. svibnja 2021. godine

Služena sveta misa za blagoslov polja 

Na groblju Sarajlije i Kuk Juriči služena je sveta misa blagoslova polja. Svetu misu vodio je fra Slaven Brekalo, duvanjski župnik. Brojni vjernici pomolili su se za svoje najmilije te upalili svijeće i položili cvijeće uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Blagoslov polja seže u daleku kršćansku prošlost. U vrijeme pape Grgura Velikog (590-604) počinju se obavljati procesije na blagdan sv. Marka, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Kako su se u tim procesijama molile litanije svih svetih, taj oblik pobožnosti se jednostavno nazivao Litanije (Litaniae). Ova pobožnost je nadomjestak za rimsku pogansku procesiju koja se obavljala istoga dana. Ta se procesija kod poganskih Rimljana zvala Robigalija (Robigalia). Njezin smisao je bio odvraćanje štete od pšeničnih polja.

Drugi oblik zaziva blagoslova i zaklinjanja štetnih sila jesu procesije koje su se obavljale tri dana prije blagdana Kristova uzašašća. I ove su procesije nadomjestak rimske poganske prakse ophoda poljima koji se zvao Amabarvalia. Zazivi Božjeg blagoslova na polja i usjeve osobito su njegovani u srednjem vijeku. Liturgijska reforma poslije Drugog vatikanskog sabora je dokinula blagoslov polja na blagdan sv. Marka, a blagoslovne procesije pred blagdan Kristova uzašašća, prosne dane, ostavila je u nadleštvo mjesnih biskupa ili biskupskih konferencija.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 02. travnja 2023. godine

02. travnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 02. travnja 2023. godine

Hrvatski trener postao konobar: Posluživao i častio na subotnjoj špici

19. listopada 2020. godine

Hrvatski trener postao konobar: Posluživao i častio na subotnjoj špici

Tomislav Stipić ispuno je obećanje koje je dao navijačima.

U petak je Slaven Belupo napokon pobijedio u ovoj sezoni domaćeg nogometnog prvenstva.

U osmom pokušaju momčad iz Koprivnice slavila je protiv Istre 1961 s čak 5:1, a trener domažih Tomislav Stipić odlučio se zahvaliti navijačima.

Obećanje je ispunio na subotnjoj špici u Koprivnici gdje je posluživao goste jednog kafića od 10 do 12 sati te ih častio kavama. Njegova želja bila je ispričati se na neki način navijačima zbog lošijih rezultata te se dodatno zbližiti s onima koji uporno i vjerno prate Slaven.

Sudeći prema viđenom, konobarski posao uvijek mu može biti plan B ukoliko trenerska karijera ne krene u pravom smjeru…

gol.dnevnik.hr

INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO, porijeklom iz Sarajlija: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje

05. svibnja 2021. godine

INTERVJU/KRISTINA PUKŠEC-ŠKARO: Zdravlje gospodarstva ne treba podrediti ulasku u eurozonu, sada je vrijeme za izdašne poticaje i prilika za napuštanje politike štednje

Makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, rođena Škaro, živi u Zagrebu. Otac joj je iz Sarajlija, partnerica je i uspješna voditeljica trgovanja u InterCapitalu, govori o mogućoj preobrazbi domaćeg gospodarstva kroz NPOO, rastu BDP-a, hrvatskim obveznicama.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji bi u hrvatsko gospodarstvo trebao usmjeriti više od 6 milijardi eura bespovratnog europskog novca upućen je na vrednovanje u Europsku komisiju. Dokument je izazvao veliku buru u javnosti, kako političkoj, tako i poduzetničkoj. Može li NPOO temeljito preobraziti domaće gospodarstvo – što je početna pozicija s koje je pokrenuta njegova izrada – te treba li oporavak od koronakrize pretpostaviti drugom velikom cilju Vlade – ulasku u eurozonu – za Poslovni dnevnik govori makroekonomska analitičarka Kristina Pukšec, partnerica i voditeljica trgovanja u InterCapitalu.

Vlada je krajem prošlog tjedna uputila Europskoj komisiji prijedlog hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prema dosadašnjim javno dostupnim informacijama, kako ocjenjujete njegovu ambicioznost te može li NPOO temeljito reformirati i preobraziti domaće gospodarstvo?

Polemika koju pratimo zadnjih tjedana oko toga koliki se dio NPOO-a odnosi na privatni, a koliki na javni sektor, možda je maknula fokus sa samog sadržaja plana. Spomenula bih samo neke od ciljeva iz objavljenog sažetka, kao što je dosezanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji iznad 35 posto do 2030., razvoj infrastrukture za recikliranje otpada, digitalizacija u javnom sektoru, reforma obrazovanja kroz uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom obrazovanju, povećanje udjela odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje, poticajni programi za istraživanje i inovacije… Planu s ovakvim ciljevima ne može se poreći njegova ambicioznost, pogotovo ako uzmemo u obzir da je najveći naglasak na zelenoj tranziciji, smjeru u kojem nas vuče Europa i koji za naše gospodarstvo predstavlja iskorak za koji bismo se sami teško odlučili tako skoro. Na kraju krajeva, sami bespovratni iznos od 6,3 milijardi eura, oko 13 posto našeg petogodišnjeg prosjeka BDP-a, čini ga ambicioznim. Prema nekim Vladinim procjenama, plan bi trebao generirati oko 100.000 novih radnih mjesta, dok je trenutačno na HZZO-u prijavljeno oko 150.000 nezaposlenih osoba, iako u realnosti ima i prikrivene nezaposlenosti zbog Vladinih mjera. Po svemu sudeći, NPOO bi, dakle, trebao imati snagu preobraziti domaće gospodarstvo. Planiranje je tek prvi korak, a drugi vjerojatno i bitniji je sama realizacija i implementacija jer isplate su u etapama i bit će uvjetovane provedbom dogovorenih reformi i investicija.

Kako komentirate zamjerke da se ulaganja predviđena NPOO-om prvenstveno odnose na javne infrastrukturne projekte koji neće donijeti previše koristi privatnom sektoru?

Uz otklanjanje posljedica pandemije, osnovni cilj NPOO-a je pokrenuti gospodarski oporavak i ojačati otpornost gospodarstva, kako bismo ga u što boljem stanju predali budućim generacijama. Fokus na javnim infrastrukturnim projektima je stoga očekivan i potreban.

Ipak, smatram kako barem jednaki prostor treba dati i direktno projektima privatnog sektora uz koje se veže veći multiplikator, odnosno koji su potentniji za ekonomsku produktivnost i rast, a ne računati na efekt prelijevanja s javnih na privatne investicije do čega može, ali i ne mora doći.

Kako ocjenjujete prijedloge privatnog sektora o korištenju europskog novca?

Prijedlog HUP-a, osim što je detaljan i konkretan, nudi nekoliko zanimljivih prijedloga i inicijativa. Posebno bih pozdravila stavljanje fokusa na povećanje inovativnosti kroz istraživanje i razvoj za privatni sektor za koji predviđaju 6,6 milijardi kuna, a što nam po mom mišljenju može donijeti najveći i najbrži iskorak prema naprijed. Riječ je o gotovo tri puta većem iznosu nego što je Vlada predvidjela u svom planu za javni i privatni sektor zajedno.

Izgledno je da nas i ove godine ne očekuje značajno bolja turistička sezona. S obzirom na važnost turizma u BDP-u, kakav rast gospodarstva očekujete u 2021. godini?

Prošle godine u ovo vrijeme bilo je možda još manje razloga za ikakva očekivanja od turističke sezone pa smo ipak uspjeli ostvariti oko 50 posto turističkih prihoda u odnosu na 2019. Ne treba podcijeniti koliko se sektor usluga brzo može oporaviti kada se restrikcije smanje, odnosno uklone te stoga ipak očekujem bolju turističku sezonu nego prošle godine.

Uz to, najveći poticaj rastu gospodarstva trebao bi ipak doći od potrošnje građana koji, osim što su se već prilagodili životu u pandemiji, imaju i značajno veću štednju na raspolaganju. Ni investicije ne bi trebale razočarati uz spomenuti europski poticaj te općenito povoljne uvjete financiranja. Rast BDP-a u 2021. trebao bi stoga lako premašiti 5 posto.

5 posto predviđenog rasta hrvatskoga BDP-a u 2021. lako bi moglo biti premašeno

Kriza izazvana pandemijom prekinula je trend smanjenja javnog i vanjskog duga. Po vašem sudu, kako će u idućih nekoliko godina izgledati trendovi u javnim financijama?

Još ova godina će vjerojatno biti godina povišenih deficita svugdje u svijetu kako bi se gospodarstvima pružila potrebna pomoć. Trenutačno je investitorska javnost (pa i rating agencije) manje preokupirana samom razinom javnog duga, a više udjelom troškova kamata u proračunskim rashodima koji nisu značajni. Dapače, na povijesno su najnižim razinama unatoč rekordno visokom javnom dugu i omogućuju prolongiranje ovakvog stanja. Već idućih godina, međutim, očekujem povratak trendu smanjivanja javnog duga, kao svojevrsnu pripremu za buduća krizna vremena.

Kakvo je trenutačno povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama?

Povjerenje investitora prema hrvatskim obveznicama trenutačno je i dalje na visokoj razini i to unatoč tome što se ova godina zasad pokazala kao vrlo izazovna za obveznice kao investicijsku kategoriju, prvenstveno zbog očekivanja veće inflacije i povećanih potreba zemalja za financiranjem. Prinos na hrvatsku inozemnu desetogodišnju eursku obveznicu tako se i dalje kreće na relativno niskim razinama od oko 1 posto, dok je prosječan prinos u razdoblju 2017.-2019. iznosio oko 2,10 posto. Pritom treba uzeti u obzir otežavajuću okolnost za naše inozemne obveznice, a to je da nemaju izravnog kupca u središnjim bankama, luksuz koji ima većina razvijenih zemalja svijeta, pa tako primjerice i članice eurozone gdje Europska središnja banka (ECB) kroz niz programa ima značajne iznose na raspolaganju za otkup obveznica. PEPP (Pandemic Emergency Purchase Programme), da spomenem samo trenutačno europski najizdašniji program, težak je primjerice 1,85 bilijuna eura i namijenjen je kupnji obveznica eurozone do ožujka 2022., a iz njega je potrošeno trenutačno tek nešto više od pola predviđenog iznosa.

S obzirom na okružje vrlo niskih kamatnih stopa koje će izgledno potrajati još nekoliko godina, smatrate li da je to prilika za napuštanje politike proračunske štednje te financiranje investicija povoljnim kreditima?

Zahvaljujući izdašnim fiskalnim poticajima te brzoj kampanji cijepljenja, SAD bi već ovih mjeseci trebao nadoknaditi BDP izgubljen zbog izbijanja Covid epidemije. Iako je Next Generation EU velik iskorak, Europu i Hrvatsku povratak na predpandemijske razine BDP-a čeka tek tijekom iduće godine. Da, središnje banke najavile su potporu svojim gospodarstvima kroz niske kamatne stope u idućem razdoblju i rekla bih da je to trenutačno stvarno prilika za napuštanje politike proračunske štednje. Fiskalni multiplikatori u uvjetima ekspanzivne monetarne politike i uz ekonomije koje rade ispod svojih kapaciteta mogu biti prilično visoki.

Bliže sam stavovima ekonomske struje koja se zalaže da je u ovakvim izvanrednim uvjetima u kojima smo se našli bolje nastojati napraviti i više nego što je gospodarstvu potrebno za potpuni oporavak i tako radije riskirati inflaciju nego da se oporavak razvuče na duže vremensko razdoblje.

Po mom mišljenju to pogotovo vrijedi za Europu, a time i za Hrvatsku, tim više jer je Europska komisija za 2021. godinu suspendirala pravila fiskalne discipline pa se države-članice zbog nepridržavanja fiskalnih pravila ne kažnjavaju ulaskom u Proceduru prekomjernog manjka. Vrlo je izvjesno da će se to produžiti i na 2022. godinu.

Hrvatski fiskalni deficit je ove godine inicijalno relativno oprezno planiran ispod 3 posto (vidjet ćemo što će donijeti rebalans) kako bi se zadovoljili kriteriji ERM čekaonice. Ulazak u eurozonu nam donosi značajne benefite, poput uklanjanja tečajnog rizika i povoljnijeg financiranja, no čini mi se kako se zdravlje ekonomije ne bi trebalo tome podrediti.

Premijer Andrej Plenković najavio je očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu u drugoj polovici 2024. čime je početni rok pomaknut za godinu i pol. Je li i 2024. godina realan rok?

Sve ovisi kakav će stav zauzeti Europska komisija o prekoračivanju granice od 3 posto fiskalnog deficita, kriterij koji smo prekršili prošle, a vjerojatno ćemo i ove godine. S obzirom na pandemijske uvjete, vjerujem ipak da to ne bi trebalo biti presudno i da je ulazak u eurozonu u drugoj polovici 2024. godine realan rok.

Izvor: Poslovni.hr

Postavljanje kućnih brojeva u Sarajlijama

Sarajlije, 25. travnja 2023. godine

Postavljanje kućnih brojeva u Sarajlijama

Protekloga mjeseca započelo je označavanje i postavljanje kućnih brojeva u svim naseljima na području naše općine (u naselju Tomislavgrad, u gradu, je završeno ranije, 2020./2021.). A danas je postavljanje pločica krenulo i kod nas u Sarajlijama. Prema Odluci Općinskog vijeća Tomislavgrad stanovnici čiji objekti dobivaju pločicu s kućnim brojem obvezni su za istu platiti iznos od 10 KM. Cijelim projektom će svako naselje, ulica, trg, zgrada, na koncu i svako kućanstvo u općini Tomislavgrad, dobiti točan naziv i broj čime će se traženo odredište pronalaziti brže i učinkovitije što u konačnici znači i vremensku, ali i novčanu uštedu.

NOGOMET TG: Rezultati utakmica HNK “Tomislav” odigranih preko vikenda

19.listopada 2020. godine

Subota,17.10.2020. godine, 6.kolo MŽNL za pionire i početnike

Livno,

NK“TROGLAV 1918“ – HNK „TOMISLAV“

Početnici 0:4

Pioniri       2:1

Subota,17.10.2020. godine, 9.kolo 2.lige FBIH grupa jug za seniore

Tomislavgrad,

HNK“TOMISLAV“ – HNK“BROTNJO“ČITLUK

3:0

Nedjelja,18.10.2020. godine, 9.kolo Omladinske lige BIH grupa jug za juniore i kadete

Tomislavgrad,

HNK“TOMISLAV“ – HNK“NEUM“

Kadeti    8:0

Juniori   5:1

HNK “Tomislav”

Članovi HKUD ”Sarajlije” odlično predstavili duvanjsku narodnu nošnju u Mostaru!

30. studenog 2019. godine

Članovi HKUD ”Sarajlije” odlično predstavili duvanjsku narodnu nošnju u Mostaru!

U Mostaru je, u organizaciji HKUD “Sveti Ante” iz Cima održana Prva revija tradicijskog ruha ”Od mora do Save”, a koja je okupila 21 kulturno-umjetničko društvo iz B i H.

Narodnu nošnju, ruho duvanjskog kraja, predstavili su članovi HKUD ”Sarajlije” iz Tomislavgrada. Sudeći po srdačnom i toplom pljesku publike, ali i po fotografijama koje objavljujemo, uradili su to na najbolji, odličan način, čestitamo!

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 14. travnja 2023. godine

27. travnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 14. travnja 2023. godine

Sveta misa i blagoslov polja na našem groblju

30. travnja 2023. godine

Sveta misa i blagoslov polja na našem groblju

Na groblju Sarajlije i Kuk Juriči služena je sveta misa blagoslova polja. Svetu misu vodio je fra Stjepan Marinović. S obzirom da je pred nama bio Praznik rada, veći je i broj onih koji su pohodili počivališta svojih najmilijih.

Blagoslov polja seže u daleku kršćansku prošlost. U vrijeme pape Grgura Velikog (590-604) počinju se obavljati procesije na blagdan sv. Marka, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Kroz ovu pobožnost vjernici mole za blagoslov plodova svoga rada. Kod nas se od starina ovi blagoslovi i obredi drže po grobljima tako da svako selo ima svoj blagoslov. Za vrijeme blagoslova mole se litanije svih svetih. Svećenik moli blagoslovne molitve okrećući se na četiri strane svijeta.

RUKOMET TG : Rezultati utakmica RK “Delminiuma” odigranih jučer

19.10.2020.godine

RUKOMET TG : Rezultati utakmica RK “Delminiuma” odigranih jučer

GSD Tomislavgrad, subota; 17.10.2020. godine, Liga Hercegovine uzrast 2006. godište

ŽRK Delminium – ŽRK Grude

7 : 19

Uzrast 2008. godište

ŽRK Delminium – ŽRK Grude

15 : 8

Rukometaši su odigrali 3 utakmice protiv susjeda iz Livna, jer su naši susjedi krenuli s treninzima prije godinu dana i potrebne su im utakmice, stoga smo ih ugostili u Gradskoj športskoj dvorani Tomislavgrad. Odigrane su utakmice u uzrastima 2008., 2006. i 2004. godište.

uzrast 2008. godište:-

RK Delminium – RK Livno

12 : 6

uzrast 2006. godište:-

RK Delminium – RK Livno

24 : 11

uzrast 2004. godište:-

RK Delminium – RK Livno

26 : 8

Čestitamo našim rukometašicama i rukometašima na odličnoj igri i svakako na pobjedama!

RK Delminium

www.tomislavnews.com

Uspon na Veliku Goliju

08. svibnja 2021. godine

Uspon na Veliku Goliju

Naš Ileško i nekolicina ljudi koji vole prirodu i planinarenje uspeli su se na Veliku Goliju.

Velika Golija (ponekad se naziva samo Golija) je planina u Bosni, između Glamočkog polja na sjeveroistoku i Livanjskog polja na jugozapadu. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Na istoku ju prijevoj Koričina (1113 m) odvaja od Krug-planine u podnožju Cincara. Sjeverozapadno od planine Velike Golije nalazi se planina Staretina koja je bȉlo nižeg međugorja koje povezuje Goliju sa Šator-planinom. Najviši vrh Velike Golije je Veliki vrh, kojega se ponekad poput planine naziva i Velika Golija, a nalazi se na njenom sjeverozapadnom dijelu. Visok je 1891 m (prema Jugoslavenskoj enciklopediji), 1890 m (prema starijim topografskim kartama i prema Hrvatskoj enciklopediji) ili 1892 m (prema drugim izvorima). Visina planine opada prema jugoistoku. Gornji dijelovi su joj potpuno goli - bez visoke vegetacije. Niži dijelovi padina pokriveni su šumom.

Sjeveroistočnim podnožjem vodi cesta Glamoč–Livno a jugozapadnim Glamoč - Bosansko Grahovo.

U nastavku pogledajte fotografije načinjene tijekom uspona. 

Uspomena iz školskih dana, škola Sarajlije

08. svibnja 2023. godine

Uspomena iz školskih dana, škola Sarajlije

Stoje:

Tomislav Perković Vasić (Letka),  Ante Jurič Mali (Kuk), Ante Jurič Bagarušin (Kuk), pokojni Jozo Jurič (Kuk), Ivan Mašić Ićan (Sarajlije), Ilija Jurič (Kuk), Jozo Lučić (Sarajlije), Stipan Baćak (Letka), učiteljica Toda.

Donji red:

Nikola Baćak Nidže (Letka), Ante Jurič Lero (Kuk), Jela Mašić Gara (Sarajlije), Ružica Landeka (Sarajlije), Ratka Sladoja (Sarajlije), Ivanka Sladoja (Sarajlije), pok. Marija Baćak (Letka), Jela Križanac (Sarajlije)

Zahvala Tomislavu Perkoviću Vasiću za fotografiju. 

Članovi AK “Puls” iz Tomislavgrada uspješni na jučer održanom Dalmacija Ultra Trail!

18.10.2020.godine

Članovi AK “Puls” iz Tomislavgrada uspješni na jučer održanom Dalmacija Ultra Trail!

učer je održan Dalmacija Ultra Trail, međunarodna trail utrka a mjesto događanja je grad Omiš.  Na utrci je sudjelovalo i 11 članica/članova AK “Puls” i AK”Puls”-Hajdučka družina i bili vrlo uspješni!

U sklopu manifestacije održale su se dvije utrke Sea DUT, sa startom iz Makarske dužine 56 km i Ethno DUT, sa startom iz Dugog Rata dužine 18 km.

Ove godine, zbog svima znane situacije, međunarodna utrka Dalmacija Ultra Trail bila je nešto skromnija. Kako na najdužoj utrci, Mountain DUT, dugoj 120 km većinom sudjeluju strani natjecatelji, a sama utrka zahtjeva jako veliku logističku potporu i velik broj volontera ove godine je otkazana.

Kraća utrka na 18 kilometara, na kojoj su sudjelovali “Pulsaši” iz Tomislavgrada,  startala je jučer u 13 sati iz Dugog Rata odakle se penje preko Poljičke kose do sela poljičkog zaleđa, te se preko predjela Lisičine starim putem kojim su se nekada služili poljički težaci, spušta u Omiš.

Vrijeme je, kažu duvanjski trkači bilo idealno, podobro naporno, pa je veliki uspjeh i završiti utrku, jer se 18 km i  800 metara uspona po izuzetno teškom, krškom, dalmatinskom terenu.

Članovi AK “Puls” i Hajdučke družine postigli su sljedeće rezultate: od žena najbolji rezultat ostvarila je Josipa Baković koja je osvojila 3.  mjesto, od muškaraca Ljuban Gudelj je bio 5-ti, Tomislav Batarilo -Toša 10-ti , a Mario Kovačević  11-ti u ukupnom poretku.

Tomislavnews

Mladi farmeri s Duvanjskog polja: Ne odlaze svi mladi s rodne grude

25. svibnja 2021. godine

Mladi farmeri s Duvanjskog polja: Ne odlaze svi mladi s rodne grude

Mlade obitelji iz Duvanjskog polja prekidaju trend odlaska iz općine Tomislavgrad. Prostrano Duvanjsko polje pruža idealne uvjete za razvoj stočarstva. Bez obzira na zabrinjavajući odlazak mladih u potrazi za boljim uvjetima za život, stočni fond na Duvanjskom polju sve je bogatiji, piše HRT.

Sve više mladih odlučuje budućnost svojim obiteljima graditi na rodnoj grudi. Oni uzgajaju 10.000 krava i godišnje u obližnje livanjske mljekare plasiraju 13 milijuna litara mlijeka. Na južnom rubu Duvanjskog polja u Mrkodolu, zatekli smo 25-godišnjeg Stipana Andrića u staji sa 120 grla. Njegov je otac novac zarađen u Austriji uložio u imanje.

– Krenuli smo 2009. godine s jedom kravom. Onda je krenuo posao, kupovali smo. Većina ovih krava je simentalske pasmine. Nešto ima ukrižanog holštajna, ali 95 posto je simentalac. Zadovoljni smo s obzirom na to da nemamo neku kvalitetniju hranu i teško je možemo proizvesti, jer nemamo kvalitetno zemljište, ali mi smo zadovoljni, priča za HRT Stipan Andrić iz Mrkodola.

Na drugom kraju Duvanjskog polja, u Sarajlijama mliječne krave uzgaja obitelj Krstanović. Na njihovoj je farmi 105 grla.

– Borba je velika, tu su krediti, a malo imamo i svoja sredstva. Borimo se i s vremenom, stalno pomalo ulažemo, odvajamo od sebe. Ima i poticaja, moglo bi malo i bolje, ali dobro je zadovoljni smo, može i gore, istaknuo je Ante Krstanović, Sarajlije.

Mladim poljoprivrednicima svakodnevno je pri ruci veterinarska služba. Ante Klarić pomaže svojim uslugama i savjetima, dobro poznaje stanje na terenu.

– Jako mi je drago što se mladi ljudi i obitelji okreću poljoprivredi. Više nije sramota biti poljoprivrednik, kao što je nekada bilo. Mislim da to ima svoju budućnost u proizvodnji mlijeka i mesa, naglasio je Ante Klarić, dr. vet. med., Veterinarska stanica Mrkodol.

Mladi ljudi prihvaćaju nove tehnologije, ulažu u razvoj svojih gospodarstava. Obitelj Braovac iz Stipanića od 1998. bavi se uzgojem ovaca. Od prodaje janjaca živi višečlana obitelj, a svake godine ulažu i u razvoj.

– Štalu smo radili 2018. godine. To je objekt je dužine 18 metara, a širine jedanaest, to je nekih 660 kvadrata. Za naše potrebe dovoljno, ali ima i dalje ulaganja. Znači treba i sjenik proširivati, takav je obim posla da se jednostavno mora ulagati i ići dalje, istaknuo je Perica Braovac iz Stipanića.

Braća Zrno u Baljcima imaju farmu od 400 ovaca. Na imanju su svi, od najstarijih do najmlađih.

– Kamo sreće da su se ovi što su otišli, da su se odlučili za uzgoj, za ostanak po našim selima, mislim da je puno bolje ostati tu i raditi, nego ići vani. Ne znam, ja samo vozao špediciju dvanaest godina, a sad sam ovdje s bratom, rekao je Stjepan Zrno, Baljci.

Jedan od najpoznatijih mladih farmera u Duvanjskom kraju svakako je Ljuban Gudelj iz Crvenica. Fakultet je završio u Zagrebu, jedno vrijeme radio u policiji i trgovini, a danas ima veliku farmu s 250 koza.

– Mislim da je poljoprivreda jedina grana koja ima ovdje perspektivu. Bog nam je dao takav teren, trebamo to iskoristiti, boriti se i raditi. Mislim da budućnosti ima. Evo vidjeli ste dosta farmera, to su mladi ljudi koji imaju svoje obitelji, puno djece, mislim da budućnosti ima, poručio je Ljuban Gudelj, Crvenice.

Nove staje, živost u njima i vrijedni mladi ljudi navješćuju novi život u selima oko Tomislavgrada. Mlade obitelji na svojim imanjima prihvatili su izazov života, koji nije lagan, ali ima svoje draži.

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 31. svibnja 2023. godine

31. svibnja 2023. godine

Donacije za mjesno groblje "Navijala" na dan 31. svibnja 2023. godine

NEVJEROJATNI POPO : IVAN Krstanović postao rekorder HNL, Slaven zabio pet golova Istri

17.10.2020.godine

NEVJEROJATNI POPO : IVAN Krstanović postao rekorder HNL, Slaven zabio pet golova Istri

Slaven Belupo je u petak pobijedio Istru 1961 5-1 u prvoj utakmici 8. kola Prve HNL u Koprivnici na stadion Ivan Kušek Apaš u Koprivnici

Slaven Belupo je do pobjede došao zahvaljujući golovima Tomislava Božića u 31. i 47 minuti, Ivana Krstanovića s bijele točke u 50. minuti, Nemanje Glavčića u 61. minuti i Boakyea u 78. minuti. Utješni pogodak za Istru zabio je Matej Vuk u 85. minuti.

Utakmica je počela razmjenom lopte između dva šesnaesterca, no u 31. minuti Slaven Belupo dolazi u vodstvo. Nakon izvođenja slobodnog udarca Božić pogađa glavom za prvo vodstvo domaće momčadi.

Slaven ima priliku tri minute kasnije za povećanje vodstva, Lulić je pucao s vrha kaznenog prostora, ali točno u ruke vratara Istre. Slaven ima još jednu priliku u 39. minuti, šest je njegovih igrača došlo u završnicu polukontre i na kraju je Goda dobio loptu, puca, ali Majkić brani

Istra koja u cijelom prvom poluvremenu nije imala priliku, u 42. minuti je najbliže tome, Gržan je pucao iz dajine, ali ravno u ruke Filipoviću. No u drugoj minuti sudačke nadoknade, opet nakon prekida, Glavčić puca iz slobodnog udarca, a Božić glavom sprema loptu u mrežu Istre za 2-0.

U drugom poluvremenu se nastavlja dominacija Slavena, i u 48. minuti sudac Lovrić sudi kazneni udarac nakon igranja rukom Istrinih igrača. Naime, u 16-ercu se najprije okliznuo Kim, a onda i Gonzalez koji je onda dodirnuo loptu rukom. S bijele točke precizan je Ivan Krstanović. To je bio njegov 103 pogodak u HNL-u i 29. s 11 metara čime je postao rekorder.

Istra svoju najbolju prigodu ima u 54. minuti, Kim puca iz blizine, ali Filipović brani. Pet minuta poslije toga Ivančić puca, ali Filipović brani i uspijeva loptu skrenuti u vratnicu.

No, unatoč ovo ‘buđenju’ Istre, Slaven dolazi u 61. minuti do vodstva od 4-0 nakon što je Glavčić, poslije dodavanja Krstanovića, zabio gol. Istra je u tom trenutku na terenu imala igrača manje jer se čekala zamjena za ozlijeđenog Sanea.

Bravo Popo, čestitamo, samo nastavi, do svjetskog rekorda!

www.tomislavnews.com/gol.dnevnik.hr